U slojevima atmosfere iznad Sjevernog pola odvija se proces koji bi, prema sadašnjim analizama, mogao odrediti tijek nadolazeće zime. Riječ je o neuobičajenom razvoju polarnog vrtloga, golemog ciklonskog sustava koji se svake zime formira iznad Arktika i izravno utječe na vremenske prilike u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.
Stručnjaci ističu da se vrtlog ove godine razvija znatno slabije nego što je uobičajeno, što u praksi znači i nestabilniji vremenski obrazac u nižim slojevima atmosfere. Kad je polarni vrtlog jak, hladni se zrak zadržava nad Arktikom, dok slab vrtlog omogućuje njegov prodor prema nižim geografskim širinama – često uzrokujući hladne valove, snježne fronte i prodore sibirskog zraka.
Hladniji početak studenoga
Meteorološki modeli pokazuju da će Europa u studenom nastaviti s trendom nižih temperatura od prosjeka, upravo zbog poremećenog donjeg dijela polarnog vrtloga. Takva situacija omogućuje jačanje niskotlačnih sustava iznad kontinenta, što povećava vjerojatnost hladnijeg i promjenjivijeg vremena, osobito u sjevernim i središnjim dijelovima Europe.
Trenutačne stratosferske anomalije iznad Grenlanda i Kanade dodatno narušavaju stabilnost vrtloga, gurajući ga iz njegova uobičajenog središta i ograničavajući njegovo jačanje. U troposferi se to očituje kao disrupcija normalne cirkulacije zraka, što može donijeti brze izmjene između toplijih i hladnijih razdoblja te češće ciklone.
Povijesna sličnost: zima 1981./1982.
Znanstvenici su uočili sličan obrazac slabog vrtloga u listopadu 1981. godine. Tada je, kao i sada, stratosferski vjetar zabilježio rekordno niske vrijednosti, a početkom prosinca dogodio se snažan fenomen poznat kao naglo stratosfersko zagrijavanje (Sudden Stratospheric Warming). Taj je događaj potpuno preokrenuo cirkulaciju zraka, rezultirajući hladnom zimom s izraženim prodorima arktičkog zraka prema Europi i Sjevernoj Americi.
NASA-ine analize pokazuju da se i ove godine krećemo u sličnom smjeru – s vrijednostima stratosferskih vjetrova znatno ispod prosjeka za ovo doba godine. To otvara mogućnost da se i tijekom zime 2025./2026. ponovi sličan razvoj kao prije više od četiri desetljeća.
Što bi to značilo za Europu?
Ako se ovakav trend nastavi, hladni zrak s Arktika mogao bi se češće spuštati prema europskom kopnu, uz veće izglede za snijeg i hladne epizode u kasnoj jeseni i početkom zime. Zapadni dijelovi kontinenta mogli bi biti pod utjecajem izmjena ciklona i anticiklona, dok bi srednja Europa mogla doživjeti nagla zahladnjenja, jače mrazeve i snježne fronte.
Iako se točne dugoročne prognoze ne mogu potvrditi, meteorološki pokazatelji jasno ukazuju da slab polarni vrtlog povećava vjerojatnost hladnije i dinamičnije zime. Drugim riječima – ako se ovakav obrazac nastavi, Europa bi ove godine mogla dočekati pravu zimu, onakvu kakvu nismo imali već godinama, navodi se u analizi servisa Severe Weather Europe.