Diljem Hrvatske ovih dana traju prijave i upisi diplomskih studija. Na zagrebačkom sveučilištu mjesta je za 8.200 studenata, u Splitu za 2.500 studenata, u Rijeci i Osijeku za njih po 2.200. Tema diplomskih studija pak se potegla na sastanku rektora ovog srpnja.
Naime, kako izvještava portal Srednja.hr, na sjednici Rektorskog zbora zadarski rektor Josip Faričić ukazao je na problem primjene propisa koji reguliraju upise na diplomske studije, posebno u kontekstu sve manjeg broja studenata. Naime, kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje kaže kako Ministarstvo obrazovanja ne financira izvođenje nastave na programima koje je upisalo manje od deset studenata, osim kada to posebno odobri ministar.
– Postojeći propis prema kojem se diplomski studij ne može izvoditi ako se na njega ne upiše najmanje deset studenata dovodi do opasnosti gašenja važnih studijskih programa. Kao primjer naveo je studij klasična filologija gdje je broj studenata izrazito mali te postoji prijetnja nedostatka profesora latinskog jezika u školama. Smatra da je potrebno više razumijevanja u provedbi upisne politike osobito kada je riječ o deficitarnim i strateški važnim područjima zbog čega bi sustav trebao uzeti u obzir društvenu vrijednost pojedinih programa, a ne se voditi isključivo brojem studenata, istaknuo je Faričić.
Uključila se državna tajnica iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković, inače zadužena za sektor visokog obrazovanja i mladih. Navela je kako ministar uobičajeno posebnom odlukom daje suglasnost za financiranje takvih programa kada se radi o studijama deficitarnih zanimanja ili kvalifikacija koje su bitne za Hrvatsku.
– Pritom je podsjetila kako prilikom inicijalne akreditacije svakog studijskog programa visoko učilište koje nominira program određuje i kvotu, pri čemu mora voditi računa o suficitarnosti ili deficitarnosti pojedinih kvalifikacija, stoji u zapisniku sjednice.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) Željko Tanjić kazao je kako je važno pratiti potrebe društva, a ne samo tržišta. Predložio je formiranje radne skupine koja bi se sveobuhvatno bavila navedenim pitanjima, odnosno koja bi identificirala ključna zanimanja za društvo koja bi mogla postati deficitarna.
– Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić smatra kako je sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja posložen ekstremno dominantno prema glavarinama, a ukoliko želimo zadržati koncept policentričnog razvoja visokog obrazovanja trebamo razmotriti možemo li funkcionirati samo po jednom modelu financiranja koji je pretežno nastavno orijentiran, odnosno trebaju li u Hrvatskoj s obzirom na potrebe države i gospodarstva samo nastavno orijentirana sveučilišta. Predsjednik Rektorskoga zbora Vlado Guberac predložio je da svaki rektor u skladu s potrebama zajednice u kojoj sveučilište djeluje, uputi zamolbu Ministarstvu za odobrenje izvođenja nastave na teret proračunskih sredstava RH na studijima na koje se upisalo manje od deset studenata. Vjeruje da će takav pristup kao i do sada biti prihvaćen, piše u zapisniku.
Potom je na stol stigla i tema naplata oportunitetnih troškova. Rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu Ivan Samardžić predložio je da sva sveučilišta dogovore isti iznos koji bi se naplaćivao onima koji zauzmu upisno mjesto, a na kraju ne obave proces do kraja. Ovo ljeto to je napravilo 12 posto maturanata. Podsjetimo, trenutačno svako visoko učilište samostalno određuje taj iznos i to u rasponu od jedne do dvije trećine godišnje participacije studenata u troškovima studija.
– Prorektor Sveučilišta u Splitu Nikola Koceić – Bilan, predsjednik Povjerenstva Radne skupine Rektorskoga zbora za praćenje rezultata i analizu provođenja državne mature pojasnio je kako je raspon participacije od jedne do dvije trećine iznosa školarine ciljano određen kako bi se zbog specifičnosti svakog visokog učilišta ostavila fleksibilnost na način da svaka sastavnica može samostalno odrediti iznos participacije unutar tog raspona. Temeljem provedene rasprave zaključeno je da se članak 52. Pravila o uvjetima, postupku prijave, provedbi ispita za upis i rangiranju kandidata na studije ne mijenja te se visokim učilištima ostavlja mogućnost samostalnog određivanja oportunitetnih troškova u rasponu 1/3 do 2/3 iznosa školarine, stoji u zaključku sjednice.
