Rast mirovina, ali i sve više korisnika naknada koje su sve veće, poput nacionalne naknade za starije osobe i doplatka za djecu, uz rast plaća zaposlenih u javnom sektoru, utjecao je na financije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pokazuje to i njihov polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za 2025. godinu. Novca za mirovine i ostale isplate treba nam sve više, piše portal Mirovina.hr.
Ukupni prihodi u 2025. godini planirani su u iznosu od devet milijardi eura. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 4,46 milijardi eura, odnosno 49,50 posto planiranog. Prihodi su u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 8,82 posto, odnosno za oko 361,4 milijun eura. Najveći dio čine prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje kojima se financiraju mirovine, novčane naknade i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, uz administrativne troškove. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 2,8 milijardi eura, odnosno 50,45 % planiranih u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 19,16 posto, odnosno za 450.518 eura.
Općim prihodima financira se dio obveza mirovinskog osiguranja poput mirovina prema posebnim propisima, nacionalne naknade, jednokratnih primanja i doplatka za djecu, uz ostalo. Ti prihodi ostvareno su u iznosu od 1,65 milijardi eura, odnosno 48,09 % planiranih u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su za 5,38 posto, odnosno za oko 94.000 eura.
Vlastiti prihodi HZMO-a ostvareni su u iznosu od 163.475 eura, odnosno 54,49 % planiranih u 2025. godini. Najvećim dijelom odnose se na prihode od zakupnina poslovnih prostora i prihode od najma stanova. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 10,78 posto, odnosno za 15.900 eura. Prihodi za posebne namjene ostvareni su u iznosu od 3,3 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za isti taj iznos, najvećim dijelom zbog ostvarenih prihoda iz dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima koji se odnose na uplatu Kapitalnog fonda za rezerve kapitala Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.
Prihodi od instrumenata EU nove generacije ostvareni su u iznosu od 1,6 milijuna eura, odnosno 8,53 % planiranih u 2025. godini, a odnose se na financiranje projekata Digitalizacija arhive HZMO-a (eArhiva), Modernizacija ICT sustava Zavoda (eHZMO) i Integracija e-Usluga HZMO-a s OOTS i mobilnom platformom. Prihodi od pomoći EU ostvareni su u iznosu od 655,40 eura, odnosno 32,77% planiranih u 2025. godini, a odnosi se na refundaciju troškova službenih putovanja radnika Zavoda kao sudionika sastanaka Europske komisije.
Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade ostvareni su u iznosu od 530.633,65 eura, odnosno 48,24% planiranih u 2025. godini, a odnose se na prihode ostvarene od prodaje stambenih i poslovnih objekata u vlasništvu HZMO-a. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 8,38 posto, odnosno za 41.017,51 eura.
Ukupni rashodi i izdaci planirani su u iznosu od oko devet milijardi eura, a izvršenje u prvih pola godine iznosi 4,4 milijarde eura, odnosno 49,49 posto planiranog u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje lani, rashodi su veći su za 8,82 posto, točnije 361, 3 milijuna eura.
Najveći dio rashoda odnosi se na mirovine i mirovinska primanja, a koji su izvršeni u iznosu 4,3 milijarde eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, rashodi za mirovine i mirovinska primanja veći su za 10,55 posto, odnosno za 418 milijuna eura. Na to je, pojašnjavaju iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, najviše utjecalo usklađivanje mirovina u siječnju (3,03 posto) te preneseni kumulirani efekt promjene strukture i broja korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2024. godine.
Ostali rashodi odnose se na isplatu nacionalne naknade za starije osobe u iznosu od 17.166.420,54 eura, što čini 52,90 % planiranih rashoda. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, rashodi za nacionalnu naknadu za starije osobe veći su za 54,25 posto, odnosno za više od šest milijuna eura. Naime, od 1. siječnja 2024. godine proširen je krug građana koji ostvaruju pravo, uz redovito godišnje usklađivanje nacionalne naknade koje je od siječnja ove godine iznosilo tri posto. Od 1. siječnja 2025. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 154,50 eura.
Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 38,1 milijuna eura, a povećani su za 12,49 posto, odnosno za 4,2 milijuna eura u odnosu na lani zbog rasta plaća. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 10,9 milijuna eura. Odnose se na rashode financiranja poslovanja stručne službe Zavoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 36,05 posto, odnosno za 2,9 milijuna eura. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na rashode za usluge pošte i prijevoza te na rashode za računalne usluge.
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 1,4 milijuna eura, a najvećim dijelom odnose se na naknade za isplatu mirovina i mirovinskih primanja korisnicima. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, veći su za 6,7 posto. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na primjenu ugovora o međusobnim odnosima u vezi s isplatom nacionalne naknade za starije osobe koja je moguća i putem pošte.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 3,5 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 22,7 posto, odnosno za 650.736,94 eura. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na dodatna ulaganja na građevinskim objektima koja nemaju kontinuiranu dinamiku izvršenja, već ovise o izvršenim radovima.
