Otok Premuda smješten je u sjeverozapadnom dijelu zadarskog arhipelaga, a iako malen po površini, ovaj otok privlači pažnju svojom netaknutom prirodom, mirnim uvalama i bogatom pomorskom tradicijom. Ono što ga čini posebno ljupkim jest to što nema turističkih gužvi pa je idealan za godišnji odmor u miru i tišini.
Posebno mjesto u kulturnom i povijesnom životu Premude zauzima Komunjski magazin, povijesna građevina koja je nedavno obnovljena i vraćena u funkciju kao vrijedan spomenik zajedničkog nasljeđa i identiteta otočana.
To je zapravo prostor stare uljare, a nakon obnove 2019., stao je prazan sve dok Manuela Škarpona nije osmislila jednu zanimljivu izložbu na katu magazina koja je iznenadila kako domaće stanovništvo, tako i sve goste Premude.
Nama je to bio dovoljan motiv da nas u ovim našim ljetnim putešestvijama put odvede i na ovaj prekrasan otok.
– Pogon same uljare nalazi se u prizemlju ovog objekta, a specifičan je po tome što ga je pokretala ljudska snaga. Potječe iz 1824. godine, a bila je vlasništvo plemića iz Zadra Demetrija Messe. Kada je prestala s radom, prestala je i služiti svojoj svrsi i prostor je bio osuđen na propadanje. Međutim, onda su zaljubljenici ovog otoka, okupljeni u Društvo Premujana, odlučili pokrenuti sve ovo da se sačuva od zaborava. Uspjeli su u tome. Pomogla im je Dinka Pavelić koja se u tom trenutku našla na otoku i sredila je projektnu dokumentaciju. Grad Zadar i Ministarstvo kulture proglasili su ovo zaštićenim spomenikom kulture, priča nam Manuela u ambijentu magazina.
U prizemlju građevine od 19. stoljeća djelovala je uljara – Malin koja je radila do 1966. godine te je inventar očuvan, a sastoji se od pogonskog mehanizma za obradu maslina, dok je na katu očuvano kameno povišeno ognjište – komin sa drvenom napom. Revitalizacija i obnova ove građevine izvedena je u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Zadru.
Inače, ovom je obnovom uređeno krovište i vanjska fasada objekta, ali prizemlje nije obnovljeno pa bi bila prava šteta da se i to ne obnovi jer je riječ o jednom vrlo autohtonom pogonu kojeg vrijedi sačuvati od propadanja. Stoga se u Premudi nadaju da će se uskoro naći sredstva i projekt kojim bi se i to obnovilo.
Osim što je divan i autentičan, ovaj je prostor specifičan i po tome jer se nalazi uz samu obalu luke Krijal s prekrasnim pogledom i svim tim što nosi ovaj otok koji je zbilja pučinski i odsječen od svega.
U Komunjskom magazinu Manuela je osmislila izložbu naziva “Premujski fundamenat” i predstavlja jedno putovanje kroz povijest mjesta, ali na vrlo zanimljiv i pristupan način.
– Danas je on stiliziran, volim reći. Ovo su zapravo društvene prostorije koje se koriste u razne namjene, radionice i zbivanja koja se ovdje događaju. Nastojala sam ga osmisliti da ne bude dosadan, da bude zanimljiv mlađoj populaciji što je, naravno, isto bilo jako važno. Osmišljen je tako da kada se prošetate kružno, vidjet ćete nekakve segmente prošlosti i povijesti ovog mjesta. Isto tako, kad izlazite, onda ćete naći kolaž sa sadašnjim zbivanjima koji je definitivno svima i najinteresantniji jer su tu ljudi pronalazili sebe, priča nam Manuela.
Na sam dan sv. Jakova, zaštitnika ovog mjesta, kad je tradicionalna fešta i domjenak ispred crkve, otvorena je ova izložba u Komunjskom magazinu, uz nastup i opernih diva iz Zadra, Nere Gojanović i Nele Šarić, uz pratnju Gordane Pavić.
– Ljudi su tek onda pristupili uređenom prostoru. Oni su stvarno bili jako zadovoljni, pobudilo je neke emocije, čak i tekst glumice Olivere Baljak koja je sam doživljaj Premude predočila kroz tekst gdje su se spomenuli ljudi kojih više nema, koji su još tu i bilo je jako dirljivo.
Prostor je osmišljen kružno kako bi posjetitelji prošli kroz sve segmente prošlosti Premude. Veliku pomoć Manuela je imala od Ante Orlovića Tonćija koji joj je, kako kaže, bio “i lijeva i desna ruka”, a tu su i mladi ljudi koji su se angažirali i doprinijeli nesebično uređenju kako bi prostor izgledao ovako kako sad izgleda.
Kako vas obilazak vodi kružno kroz prostor, onda dobijete potpuni uvid u izložene predmete i što predstavljaju, a svi ti izlošci su iz nečijih kuća i sa šufita. Tako, primjerice, imate posudu za miješanje tijesta, izložene su i fotografije svetaca koje su ljudi sačuvali i brojne druge zanimljivosti.
– Ovo je komin koji je restauriran, govori nam Manuela pokazujući na prekrasan komin na kojem je oslikan i jedan simbol.
– Na njemu se nalazi amblem koji je oslikao Marko Meštrović skupa sa svojom ženom, kiparicom Martinom. Inače, to je rak grmalj koji je prisutan na prvom košarkaškom dresu sa otočkog turnira na Istu.
Na izloženim fotografijama vidi se kako je Komunjski magazin izgledao prije same adaptacije, a tu su i uporabni predmeti koji su bili sastavni dio svake kuhinje. Vrlo zanimljiv je i recept za čuvene galane koji su slatko jelo ovog otoka. Mogli su saznati o pravilniku ribarske zadruge, koja se nalazila sa strane Komunjskog magazina, a tu su i dokumenti vezani za historijat Premude.
– Na tom su zidu prikazani dokumenti na simpatičan način. Imate tu i svjedodžbu gdje se govori o vremenu kada je odličan uspjeh bio nedovoljan, a stalne su ocjene petice, znači obrnutim se slijedom išlo. To smo djeci objašnjavali. Zatim su tu ljudi, njihovi događaji, brodovi u luci Krijal, prostor obavijesne ploče koji se koristio u zadruzi, inače je to bila ploča gdje su se bilježili, vodi nas Manuela dalje.
Đir po magazinu potom nas dovodi do novije povijesti koja uključuje i jedan brod koji se koristio kao prijevozno sredstvo na Zadarskom karnevalu, gdje je ekipa s Premude redovito sudjelovala i osvajala i prve nagrade sa svojim genijalnim maskama. Posebno mjesto zauzimaju i dresovi koji su bili na košarkaškom turniru na otoku Istu sa spomenutim amblemom.
U ovom je prostoru je održana i radionica flisane vune koju je osmislila poznata zadarska dizajnerica i umjetnica Ana Garžina, a koju je držala s djecom i pri tom je korištena vuna od otočkih ovaca koje se nalaze na školju. Djeca su izrađivala ribice koje su i izložene, a osim te, bila je i radionica keramike, kao i turnir u briškuli i trešeti. U tom dijelu je i prostor koji je zapravo posvećen društvenim događanjima koja su održana na otoku, od procesije do turnira u balotama koji je ovdje svake godine uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
– Najveća vrijednost su ljudi koji su te emocionalne vrijednosti poklonili, dio svoje prošlosti i dio svojih uspomena. Ljudi ovdje su osebujni i posebni. Oni znaju reći da ih čuva više zaštitnika, sv. Jakov u selu, sv. Krijak na moru. I ovi potopljeni brodovi koji čuvaju njihovo more, to je Sant Ištvan i Princ Zadra. Mještani koji su spašavali ljude s “Princa Zadra” za svoju su hrabrost i požrtvovanost nominirani za Plavu vrpcu Vjesnika.
Don Anton Šuljić umirovljeni je svećenik koji jedan dio svog godišnjeg odmora provodi na Premudi i izrazito zadovoljan ovom izložbom.
– Ova je izložba tako koncipirana i postavljena da bi je mogao potpisati mnogo veći otok i malo veći grad. Hoću reći, sa puno unutarnje ljupkosti, onog nekog doživljaja kojeg netko tko dođe na Premudu može imati. I to je zapravo postavljeno s puno znanja, s puno ljubavi, s puno razumijevanja što otok je i što Premuda jest po sebi. Zato je ova izložba, po meni, veliko iznenađenje. Ona je na svoj način jedan pregled kroz jedno vrijeme, uglavnom novije, unazad stotinjak godina, ali ima predmeta nešto malo starijih. Premujane i sve one koji su ovamo došli, ova će izložba podsjećati na vremena u kojima se živjelo i stvaralo, gdje je Premuda imala razvijene obrte, zanate, osobito ribarske, ali i poljoprivredne udruge tako da vjerujem da su mnogi Premujani koji su je pogledali i još će pogledati ovu izložbu, ostali ugodno iznenađeni, a i ja s njima, otkrio nam je svoje dojmove.
Skrenuo nam je pažnju i na neke povijesne podatke koje valja spomenuti, a posebice kad je u pitanju ime otoka. Naime, Premuda se, koliko je poznato, prvi put spominje u 3. stoljeću pod nazivom Pamodus. Spominje je i u 10. stoljeću Porfirogenet, splitski svećenik. Međutim, od 7. stoljeća ona se pojavljuje u kartularima kao Primodia, a to znači da je bila prvi otok na kojeg su Mlečani dolazili u zadarski arhipelag. Nadalje, priča nam don Anton, stari hrvatski naziv za otok je Dlačnik i tako se nazivao sve do 20. stoljeća jer kad ga se pogleda, izgleda kao dlan.
– Premuda nije bila naseljena u predhistorijskom vremenu, barem nemamo nekakvih znakova. Neki misle da je bila naseljena i u rimskom vremenu, ali nije imala kastrum pa se nije vodila kao rimski posjed. Međutim, činjenica je da ovdje postoje tragovi koji govore o toj prisustnosti. Doseljenjem Hrvata, a i sama toponomastika nam govori da su ovdje toponimi i hidronimi uglavnom hrvatski. Kroz povijest je, naravno, mijenjala i broj stanovnika, međutim, kako su bili prvi na udaru, uvijek su dolazili neki gusari i neki brodovi koji su prijetili pa su podizali straže i od tud nazivi nekih mjesta, primjerice Straža, od tud bi stražarili. Najveći broj stanovnika je bio oko 650. Pojavom bolesti vinove loze krajem 19. i početkom 20. stoljeća i Premujani se sele u prekomorske zmelje, primjerice jedan dobar dio u Južnu Ameriku i nešto u Sjevernu. Premujani su danas raseljeniji, ima ih daleko više u svijetu. U posljednje vrijeme se mjesto revitalizira, dolaze ljudi, gradi se, turizam je pojačao. To je dalo jednu živost, priča nam don Anton koji je rodom iz Novalje, a na Premudu je prvi put došao 80-tih godina prošlog stoljeća.
Važan je i podatak da je najviše doseljenih s kopna bio kad su se iz Sinjske krajine doselili na Olib pa je jedan dio doselio i na Premudu, i tad je narastao taj broj stanovnika. Imali su polja, vinograde, čak i žito, uzgajali su masline, imali su ovce, ribarstvo je bilo razvijeno, odnosno zajednica je bila samodostatna.
Već spomenuta “lijeva i desna ruka”, Ante Orlović, rođeni je Zadranin, a živi u Zagrebu. Sad u mirovini živi u Premudi, a s Manuelom je sudjelovao u prikupljanju predmeta i stvari za izložbu. Ljudi su uglavnom bili voljni dati predmete, kaže on, a sad kad su vidjeli kako sve izgleda, još su neki htjeli ponuditi i svoje predmete. Kaže kako je ovako nešto baš nedostajalo mjestu i lijepo je to imati da to vide i ljudi koji dođu na otok.
Meri Lukin, poštarica s Premude, prava je Premujka, kaže, po ocu i majci, a na otoku živi već 12 godina.
– Ne da sam oduševljena izložbom, nego sam preoduševljena. Zapravo, nisam uopće znala što to Manuela sprema, odnosno tražila me neke stvari iz naše stare kuće ako bi ih mogla skupiti za izložbu, ali nisam imala pojma do zadnjeg dana. Svi su se trudili ući i vidjeti prije otvorenja, a ja sam baš rekla “ne, hoću vidjeti baš taj dan kad bude”. Sve je predivno. To su zapravo sve stvari koje znam i poznajem i znam čemu služe, ali kad ih ovako vidiš sve na jednom kupu, jer to više nitko od nas nema i zapravo smo malo cijenili sve to što smo imali doma, ali ovako kad vidiš te neke dokumente i slike naših pokojnih roditelja, i nana i dida i svih, to je baš dirljivo, otkrila nam je Meri svoje dojmove o izložbi.
Osim toga, ona je ujedno i suosnivačica, zajedno sa svojom rođakinjom, tradicionalnog boćarskog turnira u Premudi, koji se održava i dan danas.
– Moja rodica Deana i ja smo osnivačice tog turnira i zapravo je to slučajno postalo tradicionalno. Prve godine kad se to organiziralo bilo je to na Dan Oluje, pa da napravimo neko događanje za taj dan, prije 15 godina. Mi smo organizirale taj turnir i isto su tako ljudi bili oduševljeni jer je to bilo događanje nakon dugo, dugo vremena na Premudi. I eto, postalo je tradicionalno. Mi smo organizirale možda sedam, osam godina i onda su to preuzeli mlađi i stvarno svi sudjeluju. Mi svake godine, moja rodica Dejana i ja, mi smo partnerice, a sudjeluju svi, i djeca i stari, i bude zabava poslije turnira, veselje i tako, saznajemo od Meri.
Inače, ova izložba nema stalno radno vrijeme već se može razgledati na upit pa stoga ako vas morski pravac odvede do Premude, svakako morate, osim kupanja u prečistom moru, otići i pogledati ovu jedinstvenu izložbu u Komunjskom magazinu.
Ovaj sadržaj napravljen je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra.
@023.zadar Premuda – mali otok s velikim pričama! 🌊 Netaknuta priroda, mirne uvale i kulturno blago poput obnovljenog Komunjskog magazina čine je posebnim mjestom daleko od gužvi! #023 #premuda #komunjskimagazin #hrvatska #otoci * Ovaj sadržaj napravljen je u suradnji s @Zadar City Tourist Board ♬ original sound – 023.hr
