Zadar i Zadarska županija u Oluji: Prije 30 godina oslobođenje Knina donijelo slobodu zaleđu i prekretnicu Hrvatskoj

Hrvatska danas obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, a ove godine i 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja. Prije točno tri desetljeća, 5. kolovoza 1995., Knin je oslobođen u akciji koja je trajno promijenila tijek Domovinskog rata i potvrdila teritorijalni integritet Republike Hrvatske.

Oluja je započela 4. kolovoza 1995. godine u ranim jutarnjim satima, istodobnim napadima hrvatskih vojnih i policijskih snaga na više od 600 kilometara bojišnice. Tijekom samo 84 sata, oslobođeno je gotovo 8.000 četvornih kilometara okupiranog teritorija, što je činilo oko 14 posto površine države. Knin, tada središte samoproglašene Republike Srpske Krajine, ušao je u povijest kada su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade 5. kolovoza podigli hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi.

Za Zadarsku županiju, oslobađanje Knina imalo je izravne posljedice. Tijekom cijelog rata područje sjeverne Dalmacije bilo je izloženo neprijateljskim granatiranjima i logistički odsječeno od unutrašnjosti zemlje. Zadarsko bojište, kojim je zapovijedala Operativna grupa Zadar, imalo je presudnu ulogu u oslobađanju prostora između Benkovca, Obrovca i zaleđa. Padom Knina i probojem obrambenih linija prestala je višegodišnja blokada sjeverne Dalmacije, čime je omogućen siguran promet prema unutrašnjosti i povratak života u zadarsko zaleđe.

Oslobađanje Knina otvorilo je vrata povratku stanovnika u brojna mjesta Zadarske županije koja su bila okupirana ili devastirana – Škabrnju, Biljane, Smilčić, Karin, Nadin, Zemunik i druga naselja koja su tijekom ratnih godina pretrpjela teške gubitke. Povratak nije bio lak – zatekla su ih razorena naselja, uništena infrastruktura i nepovjerenje, ali oslobađanje teritorija značilo je i početak obnove, vraćanje sigurnosti i pokretanje procesa povratka prognanika.

Na nacionalnoj razini, Oluja je imala višestruko značenje. Osim što je Hrvatska vratila većinu okupiranog teritorija pod svoj ustavno-pravni poredak, akcija je omogućila deblokadu Bihaća u susjednoj Bosni i Hercegovini, spriječivši humanitarnu katastrofu i dodatno potvrđujući važnost Hrvatske u regionalnom sigurnosnom kontekstu.

Nakon Oluje, uslijedio je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čime je 1998. godine zaokružen povratak cijelog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske bez novih vojnih operacija. Oluja je tako postala simbol vojne pobjede, ali i temelj za političku stabilnost i završetak rata.

Trideset godina kasnije, obilježavanje Oluje podsjeća na žrtvu hrvatskih branitelja i civila, na stratešku važnost oslobađanja Knina i na činjenicu da je taj događaj bio prijelomni trenutak za Zadar i Zadarsku županiju. Oslobađanjem zaleđa županije uklonjena je trajna prijetnja granatiranja, obnovljena sigurnost i omogućena gospodarska i demografska obnova cijelog kraja.

Oluja je bila i ostaje jedan od ključnih trenutaka suvremene hrvatske povijesti, a 5. kolovoza datum kada se u cijeloj zemlji odaje počast braniteljima i žrtvama rata, uz posebno sjećanje na one koji su svoje živote ugradili u temelje hrvatske slobode. Stoga, uživajte u slobodi koja je krvlju izborena. Neka vam je čestit današnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!