Na snagu su ovog mjeseca stupile izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i donijele novosti na tri područja, od kojih se najvažnija odnosi na naknadu za bolovanje jer raste za više od 400 eura i iznosit će maksimalnih 995 eura. Dio je to izmjena Zakona koji je stupio na snagu 1. kolovoza, a vidjet će se na plaćama u rujnu.
Bolesni građani u radnom odnosu ubuduće bi kao HZZO-ovu naknadu nakon 42. dana bolovanja trebali dobivati maksimalno 995 eura mjesečno, kao i roditelji koji njeguju bolesno dijete, za razliku od 565 eura, koliko trenutno iznosi limit HZZO-ove naknada za bolovanje.
To se odnosi na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja, kada nema limita, a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta. U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura. Ujedno se povisio i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.
Bez promjena gotovo 20 godina
Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura. Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objasnili su ranije u Ministarstvu.
Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.
Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan, i to prva 42 dana bolovanja. Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.
Dnevno su u prosjeku bile 64.000 zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68. Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na 2022. Naime, te je godine stopa bolovanja iznosila 4.,12, a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.
Moguće je da će provjere sad biti češće jer država će se zbog osjetno većih izdvajanja željeti osigurati da oni koji su na bolovanju, uistinu imaju opravdani razlog za to, prenosi tportal.
