Većina hrvatskih gradonačelnika sastavljena je od visokoobrazovanih pojedinaca među kojima je sedam doktora znanosti i tri doktoranda, tu je zatim osam prvostupnika te 15 onih sa srednjoškolskom diplomom. Najviše je ekonomista i inženjera, ali nađe se i pokoji kuhar, nautičar, tekstilni radnik…
Obrazovanje, naravno, ne govori sve o čovjeku; ne otkriva ni karakternu čvrstoću ni mjeru suosjećanja, kvocijent inteligencije, razinu sposobnosti ili mudrosti, ali prilično je važan indikator upornosti, ambicije, znatiželje kao i sklonosti širenju vlastitih vidika. Tako i kad govorimo o onima koji upravljaju gradovima, formalno obrazovanje nije dakle presudna, ali jest znakovita činjenica. Znakovita jer nam može dati bolji uvid u ono što nužno ne vidimo odmah: strukturu razmišljanja, način odlučivanja i profesionalnu pozadinu iz koje netko dolazi. Zato smo i nakon ovih lokalnih izbora odlučili analizirati obrazovanje i zanimanja svih 128 hrvatskih gradonačelnika i gradonačelnica.
Tko su ljudi koji vode naše gradove – po svom obrazovanju, struci i iskustvu? Koliko ih je s fakultetskom diplomom, koliko ih ima doktorat, a koliko ih je do pozicije došlo isključivo na temelju praktičnog znanja i dugogodišnjeg rada, bez akademskog naslova?, pita se portal Gradonačelnik.hr.
Odgovori su prilično šaroliki, međutim većina gradonačelnika visoko je obrazovana; najviše ih dolazi iz redova ekonomista, a odmah iza njih su inženjeri te ovim dvjema strukama pripada više od polovice svih čelnih ljudi hrvatskih gradova. Pojedini gradonačelnici predavali su u školama i na fakultetima, drugi su vodili vlastite OPG-ove, a neki su čitav radni vijek proveli u komunalnim tvrtkama. Ima i onih koji su diplomirali s nagradom rektora, ali i onih koji su zanatskim putem, kao tehničari, tekstilni radnici ili kuhari, postali lokalni lideri.
Obrazovna struktura aktualnih hrvatskih gradonačelnica i gradonačelnika
Nakon lokalnih izbora 2025. većina hrvatskih gradonačelnika i gradonačelnica visokoobrazovanog je profila. Od ukupno 128 gradskih čelnika, 105 ih ima završenu visoku stručnu spremu (VSS), osam je prvostupnika (bacc.), dok 15 gradonačelnika ima srednjoškolsku diplomu (SSS). Dakle, gotovo 82 posto ih je završilo najmanje diplomski studij, a više od 88 posto ima neku razinu visokoškolske naobrazbe. Posebno valja istaknuti kako njih sedmero ima akademski stupanj doktora znanosti, dok su još trojica trenutačno na doktorskom studiju, što dodatno naglašava trend akademskog usavršavanja među ovom populacijom. Usporedimo li to sa situacijom iz 2021., broj doktora znanosti „ostaje stabilan“ no sada prvi put imamo i više doktoranda u aktivnoj službi. Prije četiri godine ukupno je bilo 94-ero visokoobrazovanih, 14 onih s višom stručnom spremom ili prvostupnika te 20 sa srednjoškolskom razinom obrazovanja.
Zanimanja hrvatskih gradonačelnika i gradonačelnica: dominiraju ekonomisti i inženjeri
Kad se promotri profesionalna struktura, ekonomisti i inženjeri čine najbrojnije skupine među hrvatskim gradonačelnicima; 36 ih dolazi iz ekonomskih struka, a 35 iz tehničko-inženjerskih područja te zajedno čine oko 56 posto svih gradonačelnika.
Što se ekonomista tiče, među njima je troje doktora znanosti, dvoje prvostupnika i petero sa srednjoškolskom diplomom. Dolaze iz različitih sektora, od privatnog poduzetništva do uprave i obrazovanja, a česti su nositelji i dodatnih specijalističkih znanja iz javnih politika, menadžmenta i financija. U ovaj ešalon pripadaju, abecednim redom, Valentina Čanađija (Čazma), Damir Lneniček (Daruvar), Igor Pleše (Delnice), Mato Franković (Dubrovnik), Tomislav Boljar (Duga Resa), Marin Mandarić (Đakovo), Renata Banožić (Ilok), Luka Kolovrat (Imotski), Marijo Ćaćić (Knin), Mišel Jakšić (Koprivnica), Josip Budimir (Kutjevo), Donald Blašković (Labin), Zoran Paunović (Makarska), Ana Kučić (Mali Lošinj), Tomislav Cvitković (Novi Vinodolski), Marija Kušmiš (Novska), Fernando Kirigin (Opatija), Ivan Mataga (Opuzen), Ivan Radić (Osijek), Lidija Bošnjak (Ozalj), Stipe Žunić (Pag), Marija Šarić (Pleternica), Goran Vukmanić (Pregrada), Nikola Grgurić (Rab), Petra Škrobot (Samobor), Tomo Tomić (Slatina), Mirjana Puškarić (Slunj), Tomislav Šuta (Split), Ivana Marković (Supetar), Vili Bassanese (Umag), Dragica Ratković (Varaždinske Toplice), Josip Romić (Vinkovci), Jure Plazonić (Vrlika), Šime Erlić (Zadar), Željko Turk (Zaprešić) i Jasenka Auguštan-Pentek (Zlatar).
Inženjera je tek nešto manje, 35, a riječ je o širokom spektru specijalizacija: prehrambena tehnologija, šumarstvo, računarstvo, agronomija, promet, građevina, telekomunikacije, geodezija, zaštita okoliša, sigurnost na radu, pomorski menadžment, brodostrojarstvo, kemijska tehnologija, elektrotehnika i geotehnika, što govori u prilog velike popularnosti STEM područja, naročito posljednja dva desetljeća. Također, i inženjerska „reprezentacija“ uz četiri prvostupnika, može se pohvaliti i dvojicom doktora znanosti u svojim redovima, a čine je Ivan Knez (Biograd na Moru), Ljerka Cividini (Čakovec), Dražen Trcović (Donji Miholjac), Tomislav Đelalija (Drniš), Josip Bilandžija (Garešnica), Ivan Janković (Glina), Zlatko Pavičić (Grubišno Polje), Dalibor Bišćan (Hrvatska Kostajnica), Milorad Batinić (Ivanec), Zvonimir Novosel (Jastrebarsko), Denis Ivanović (Kaštela), Frano Jeričević (Korčula), Dalibor Čandrlić (Kraljevica), Zoran Gregurović (Krapina), Tomislav Katanović (Križevci), Zlatko Babić (Kutina), Vinko Kasana (Lipik), Emil Ćurko (Nin), Dalibor Domitrović (Ogulin), Slavko Grgić (Otok), Ivan Marević (Ploče), Josip Mišković (Popovača), Loris Peršurić (Poreč), Borislav Miličević (Požega), Jurica Tomljanović (Senj), Domagoj Orlić (Sisak), Dario Zurovec (Sveta Nedelja), Ivan Bugarin (trilj), Ante Bilić (Trogir), Neven Bosilj (Varaždin), Ivica Kirin (Virovitica), Hrvoje Mratinić (Vis), Igor Orlić (Vodnjan), Dražen Mufić (Vrbovsko) i Mile Herceg (Vrgorac)
Na trećem mjestu po brojnosti su diplomirani pravnici kojih je osam. Uz njih valja spomenuti po jednog upravnog pravnika i upravnog referenta, budući da i oni dolaze iz pravno-administrativnog sektora, premda s drugačijim obrazovnim profilom. Riječ je o Ivani Jerbić (Belišće), Ivoni Matošić-Gašparović (Crikvenica), Nikoli Gospočiću (Donja Stubica), Daliboru Milanu (Metković), Magdaleni Komes (Petrinja), Peđi Grbinu (Pula), Matku Šutalu i Damiru Juzbašiću (Županja) te Damiru Kajinu (Buzet) i Daliboru Ninčeviću (Solin).
Slijede učitelji odnosno nastavnici kojih je ukupno sedam, a predmeti koje su predavali obuhvaćaju razrednu nastavu, matematiku, informatiku, fiziku, hrvatski jezik i književnost, povijest, geografiju te njemački jezik i književnost. To su Fabrizio Vižintin (Buje), Hrvoje Janči (Đurđevac), Darijo Vasilić (Krk), Dubravko Bilić (Ludbreg), Antonijo Brajković (Skradin), Marijan Pavliček (Vukovar) i Tomislav Novinc (Pakrac).
Diplomom medicinskog fakulteta može se pohvaliti njih šestero odnosno Darko Milinović (Gospić), Ante Župan (Obrovac), Zvonko Močić (Omiš), Mirko Duspara (Slavonski Brod), Eva Jendriš-Škrljak (Sveti Ivan Zelina) te Željko Burić (Šibenik). Jednako toliko imamo i tehničara raznih profila (prometni, strojarski, matematičko-informatički i elektrotehnički), a riječ je o Tomislavu Klariću (Bakar), Mateju Mostarcu (Kastav), Zlatku Brleku (Klanjec), Ivici Vitaljiću (Komiža), Draženu Srpaku (Mursko Središće) i Siniši Jenkaču (Novi Marof).
Po brojnosti naš gradonačelnički zbor čine zatim politolozi u koje se ubrajaju Marin Gregorović (Cres), Goran Bukovac (Otočac), Suzana Jašić (Pazin), Denis Kralj (Vrbovec) i Tomislav Tomašević (Zagreb). Raspolažemo i s jednakom brojkom veterinara, a toj struci pripadaju Igor Pavelić (Beli Manastir), Javor Bojan Leš (Ivanić Grad), Željko Šoštarić (Lepoglava), Krešimir Kašuba (Našice) i Ljubomir Kolarek (Prelog).
Imamo zatim troje informatičara; Valentina Đurek (Zabok), Anteo Milos (Novigrad) te Viktor Šimunić (Oroslavje). Sociologa je dvoje; Milan Babac (Orahovica) i Iva Rinčić (Rijeka), a isto toliko i teologa – Damir Mandić (Karlovac), Krešimir Ačkar (Velika Gorica), kriminalista – Tomislav Bulić (Benkovac), Dario Hrebak (Bjelovar) te kineziologa – Emil Nimčević (Rovinj) i Vinko Vranjican (Stari Grad).
I na koncu, ostali su nam još po jedan nautičar ili zapovjednik broda – Ante Cukrov (Vodice), fizioterapeut – Antonio Dražović (Čabar), stomatolog Nenad Panian (Dugo Selo), arhitekt – Vinko Grgić (Nova Gradiška), kuhar – Ivan Dabo (Novalja), tekstilni radnik – Miro Bulj (Sinj) i ugostitelj – Šime Ravlić (Hvar).
Doktori/ce znanosti na čelu hrvatskih gradova
U aktualnom mandatu, sedam gradova u Hrvatskoj vode osobe s titulom doktor/ice znanosti. Riječ je o profilima koji se razlikuju po znanstvenom usmjerenju, političkom putu i profesionalnim iskustvima, no svima je zajedničko da iza sebe imaju najviši stupanj formalnog obrazovanja. Od te sedmorke, troje ih je potvrdilo mandat dok se četvero u ovoj ulozi nalazi prvi put.
Zoran Paunović (Makarska), doktor poslovne ekonomije u svibnju je osigurao još četiri godine na čelu makarske gradske uprave. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao u Splitu s fokusom na turizam. Prije politike vodio je uspješne projekte poput Dalmacija Wine Expoa te 2010. otvorio prvi hostel u Makarskoj. Aktivan je bio i u civilnom društvu te kulturnim i sportskim udrugama. Na lokalnim izborima 2025. pobjeđuje u drugom krugu sa 60 posto glasova i ulazi u povijest kao prvi gradonačelnik Makarske koji je osvojio dva uzastopna mandata. Upravljanje temelji na transparentnosti i digitalizaciji, a njegova gradska uprava među prvima je uvela participativno budžetiranje. Uspješno je proveo brojne projekte financirane iz EU fondova, uključujući dogradnju vrtića, obnovu škole i kružni javni prijevoz te osigurao značajne potpore za poduzetnike, studente, starije osobe i mlade obitelji. Novi mandat započinje s projektom Peškera – novim urbanim parkom, a naglasak je na održivosti.
Neven Bosilj (Varaždin), doktor informacijskih i komunikacijskih znanosti, također osvaja drugi mandat, ovaj put sa 65,25 posto glasova u prvom krugu. Diplomirani inženjer elektrotehnike (FER), magistrirao i doktorirao na FOI-ju, gdje je i predavao. Karijeru je gradio u privatnom sektoru, u HT-u i Ericssonu, a član je Hrvatske komore inženjera i udruge Mensa. Njegov prvi gradonačelnički mandat obilježile su rekordne investicije, višegodišnji proračunski suficit i trostruka titula najboljeg velikog grada za život. Grad je značajno povukao sredstva iz EU fondova i ITU mehanizma, a ističe se i politikama za djecu i obitelji, uključujući uvođenje važnih socijalnih mjera te aktivnu participaciju mladih. Varaždin je dobio status UNESCO-ova kreativnog grada te je nagrađen i za zelene politike. U novom mandatu Bosilj planira nastavak takvog pristupa, uz već osiguranu stabilnu većinu u Gradskom vijeću.
Petra Škrobot (Samobor), doktorica ekonomskih znanosti, također je potvrdila mandat – ovaj put s gotovo 60 posto glasova u prvom krugu. Rođena Samoborka, diplomirala i doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je predavala i sudjelovala na domaćim i međunarodnim projektima. U prvom mandatu modernizirala je rad gradske uprave, povukla preko 30 milijuna eura iz EU fondova, izgradila i dogradila više dječjih vrtića i škola te Samobor dva puta dovela do titule najboljeg velikog grada za gospodarstvo. Usto je grad dobio priznanje i za najveći napredak u kvaliteti života. U drugom mandatu najavljuje gradnju doma za starije, novog bazena, nastavak izgradnje školske i komunalne infrastrukture te daljnje korištenje europskih sredstava.
Borislav Miličević (Požega), profesor prehrambene tehnologije i doktor znanosti iz biotehničkog područja, u ovom je mandatu prvi put izabran za gradonačelnika. Diplomirao je 1993. u Osijeku, doktorirao 2001. u Zagrebu, a poslijedoktorske specijalizacije završio je u SAD-u. Bio je direktor Zvečeva, zatim profesor i dekan na požeškom fakultetu te znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Dobitnik je priznanja za znanstveni i nastavnički rad. Na izborima ove godine dobiva podršku od 53,48 posto birača. U prvi plan stavlja uređenje gradskog središta i kulturnih sadržaja, razvoj gospodarstva te inkluzivno upravljanje gradom.
Iva Rinčić (Rijeka), doktorica humanističkih znanosti, prva je žena na čelu Rijeke u više od pola stoljeća. Diplomirala je sociologiju i kroatologiju, magistrirala političke znanosti, a doktorirala na temu bioetike. Dugogodišnja predavačica na Medicinskom i Zdravstvenom fakultetu u Rijeci, bila je ravnateljica Zaklade Sveučilišta, članica brojnih etičkih tijela i predsjednica Hrvatskog bioetičkog društva. U politiku ulazi 2021. kao nezavisna kandidatkinja, a u svibnju 2025. pobjeđuje u drugom krugu. Rinčić izraziti naglasak u svom budućem upravljanju stavnja na transparentnost i društvenu odgovornost.
Josip Romić (Vinkovci), doktor ekonomskih znanosti, izabran je za gradonačelnika u prvom krugu s više od 55 posto glasova. Diplomirao, magistrirao i doktorirao u Osijeku, a karijeru počeo u privatnom sektoru, gdje se profilirao u području menadžmenta i organizacije poslovanja. Radio je u gradskoj agenciji VIA na projektima energetske učinkovitosti i infrastrukture. U politiku je ušao kao zamjenik gradonačelnika, a nakon svibanjskih lokalnih izbora preuzima čelnu funkciju. Osobito je zainteresiran za zeleni razvoj, volontiranje, sport i uključivanje građana u lokalno odlučivanje.
Valentina Đurek (Zabok), doktorica informacijskih znanosti, novo je lice na čelu Zaboka. Profesionalni put započela je kao učiteljica i profesorica informatike, radila je kao zamjenica gradonačelnika i voditeljica odjela za EU fondove, a karijeru nastavila u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji. Autorica je stručnih i znanstvenih radova iz područja digitalne transformacije i održivog razvoja, aktivna u školskim odborima i razvojnim agencijama. Zabok vodi s naglaskom na lokalni razvoj, digitalizaciju uprave i jačanje društvenog dijaloga.
Gradonačelnici na doktorskom studiju
Pored sedam gradonačelnika i gradonačelnica koji već nose titulu doktora znanosti, još troje trenutačno pohađa doktorski studij, paralelno s obnašanjem izvršne funkcije u lokalnoj upravi. To su Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina, upisan na doktorski studij poslovne ekonomije, Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije, trenutačno pohađa studij menadžmenta održivog razvoja i Slavko Grgić, gradonačelnik Otoka, doktorand na studiju poljoprivrednih znanosti. I Ćaćić i Kirigin novi su stari gradonačelnici, a Grgić je izabran na prijevremenim izborima u 2024. godini (nakon što je odstupio dotadašnji dugogodišnji gradonačelnik Josip Šarić), a svoju novostečenu funkciju potvrdio je već u prvom krugu ovogodišnjih svibanjskih lokalnih izbora.
Gradonačelnice u prosjeku obrazovanije od gradonačelnika
Iako žene u lokalnoj politici još uvijek čine manjinu, kvaliteta njihove obrazovne strukture i profesionalna biografija upadljivo odskaču. Od ukupno 128 gradova, samo 19 vode žene, što čini 14,8 posto udjela iako, kada se promatra razina obrazovanja, gradonačelnice značajno „šiju“ svoje muške kolege. Čak 16 od 19 gradonačelnica ima visoku stručnu spremu – od toga je osam ekonomistica, tri pravnice te po jedna inženjerka prometa, politologinja, sociologinja, liječnica i nastavnica. Njima treba dodati još dvije prvostupnice ekonomije te jednu sa srednjom stručnom spremom također ekonomskog smjera. S obzirom na to da 84% svih gradonačelnica ima završen diplomski studij ili više, u usporedbi s oko 75% gradonačelnika, očito je da su žene na čelu gradova u prosjeku obrazovanije. Također, među gradonačelnicama su i ranije spomenute tri doktorice znanosti, što čini 15,8 posto svih gradonačelnica, dok je među gradonačelnicima udio doktora znanosti 3,7 posto (četvorica od njih 109).
Osim Rijeke, koja je prvi put u svojoj novijoj povijesti dobila gradonačelnicu, ranije spomenutu dr. sc. Ivu Rinčić, i Čazma se odnedavno može pohvaliti istom činjenicom. Naime, Valentina Čanađija smijenila je Dinka Pirka, koji je odradio punih sedam gradonačelničkih mandata, a pritom ne samo da je riječ o prvoj gradonačelnici u povijesti Čazme i jednoj od najmlađih tijekom proteklih izbora, već i o prvoj ženi na čelu nekog grada u čitavoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Gradonačelnica Čanađija obrazovanje je stekla na međunarodnim institucijama, studij Globalnog upravljanja završila je u Dubaiju, Sydneyju i Singapuru na SPJain School of Global Management, a preddiplomski na RIT Croatia u Zagrebu. Radno iskustvo ima u privatnom i javnom sektoru, u Hrvatskoj i inozemstvu radila je i kao operativna menadžerica unutar tvrtke Bolt, a u javnom sektoru kao projektna voditeljica u Hrvatskoj udruzi za turizam i ruralni razvoj, gdje je vodila EU projekte usmjerene na razvoj malih poduzetnika i ruralnih zajednica.
Svoju prvu gradonačelnicu na ovogodišnjem je lokalnim izborima dobio i grad Sveti Ivan Zelina, gdje je kormilo preuzela liječnica Eva Jendriš-Škrljak koja je diplomu stekla na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalističko usavršavanje iz ginekologije i opstetricije odradila je u Klinici za ženske bolesti i porode KBC Petrova. Članica je Hrvatske liječničke Komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, Hrvatskog društva za perinatologiju. Sudjelovala je u obnavljanju rada Hrvatske liječničke komore gdje je u jednom mandatu bila i predsjednica Povjerenstva za privatnu praksu te pri osnivanju Hrvatskog društva za telemedicinu.
Jedan od najboljih rezultata ovogodišnjih lokalnih izbora ostvarila je nova gradonačelnica Belišća Ivana Jerbić koja je nakon puna tri mandata smijenila dosadašnjeg gradonačelnika Dinka Burića. Kako je napomenula ova mlada pravnica, profesionalni put vodio ju je kroz različite sektore, od lokalne samouprave do nevladinog sektora, s posebnim fokusom na EU projekte i zaštitu okoliša. I građani Iloka svoje su povjerenje odlučili ponovno dati ženi te je, nakon liječnice Marine Budimir, grad preuzela Renata Banožić. Iako po obrazovanju ekonomistica, nova iločka gradonačelnica najveći dio profesionalne karijere provela je kao profesorica ekonomske grupe predmeta te ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice, gdje je radila punih 17 godina.
Ivona Matošić-Gašparović od 2017. godine bila je zamjenica gradonačelnika Crikvenice, Damira Rukavine, a nakon njegovog odlaska u mirovinu u siječnju prošle godine, kao v.d. preuzela je Grad te već u prvom krugu lokalnih izbora održanih u svibnju ove godine potvrdila svoj prvi gradonačelnički mandat. Po struci je pravnica, stažirala je u Europskom Parlamentu te obavljala poslove vezane uz pripremu materijala plenarnih sjednica, proučavanja prijedloga odluka Parlamenta, pripreme amandmana na odluke, administrativne poslove kao i one koji ulaze u djelokrug odnosa s javnošću, a u tom se sektoru 2014. i zaposlila u crikveničkoj gradskoj upravi.
Mirjana Puškarić prva je slunjska gradonačelnica, a svoj drugi mandat osvojila je u prvom krugu, kao jedina kandidatkinja. Ova prvostupnica inženjerka prometa i magistra ekonomije do preuzimanja gradonačelničke pozicije više je godina bila na poziciji predsjednice slunjskog Crvenog križa. Gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini, također je inžinjerka prometa, završila je i pedagoško-psihološku izobrazbu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a potom i Poslijediplomski studij menadžmenta poslovnih sustava na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te je stekla zvanje sveučilišne specijalistice ekonomije. Od 2004. godine radila je u Županijskoj upravi za ceste Međimurske županije kao stručna suradnica za promet, a 2011. godine postaje ravnateljica te ustanove do stupanja na dužnost gradonačelnice. U tijeku je njen drugi mandat.
Ana Kučić na čelu je Malog Lošinja od 2017. godine, a titulu magistre ekonomije dobila je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci na smjeru Menadžment. Radno iskustvo stjecala je u segmentu nautičkog turizma, radeći u obiteljskoj tvrtki. Stručno se usavršavala pohađajući edukacije i seminare usmjerene prema komunikaciji i menadžmentu ljudskih potencijala, poput usavršavanja za menadžment ljudskih potencijala na poslovnom učilištu Experta, seminara kvalitetne komunikacije u sklopu programa Teorije izbora, realitetne terapije i Lead Managementa. Ekonomistica je i Marija Kušmiš, prva gradonačelnica na čelu grada Novske, a na toj funkciji naslijedila je Marina Piletića, aktualnog ministra rada i socijalne skrbi te saborskog zastupnika. Prije gradonačelničke dužnosti radila je kao ravnateljica Parka prirode Lonjsko Polje.
Diplomu iz ekonomije ima i Lidija Bošnjak, gradonačelnica Ozlja kojoj je ovo drugi mandat. Budući da je od 2014. godine obavljala posao pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela, a prije toga radila kao direktorica Turističkog ureda i voditeljica računovodstva te ima ukupno 22 godine iskustva u radu gradske uprave, Bošnjak je zasigurno jedna od najiskusnijih hrvatskih gradonačelnica. Marija Šarić viša je ekonomistica za turizam, a do 2021. godine kada je izabrana za gradonačelnicu Pleternice, radila je kao direktorica tamošnjeg Poduzetničkog centra. Prethodno je osam godina bila referent u turističkoj agenciji, a kasnije i organizatorica turizma. U 2019. postala je i ravnateljica Javne ustanove Pleternica koja upravlja turističkim sadržajima na području grada.
Ivana Marković saborska je zastupnica i prva gradonačelnica grada Supetra, a ove godine osvojila je svoj četvrti mandat. Po struci također pripada redu ekonomistica; od 2006. godine do početka svog prvog mandata bila je zaposlena u gradskoj tvrtki Komunalno društvo Grad na mjestu Rukovoditeljice financijskog i računovodstvenog sektora. U međuvremenu se dodatno profesionalno usavršavala te stekla titulu ovlaštene računovotkinje.
Poduzetnici, sportaši, aktivisti, muzičari..
Uz političku karijeru, dio hrvatskih gradonačelnika ostvario je zapažene rezultate u privatnom sektoru, sportu i aktivizmu. Njihovi životopisi pokazuju prilično izražen poduzetnički duh, praktično iskustvo i društveni angažman koji je nerijetko prethodio političkom djelovanju.
Među poduzetnike možemo uvrstiti Željka Turka, gradonačelnika Zaprešića i predsjednika Udruge gradova, ujedno i vlasnika tvrtke za proizvodnju i promet tekstilom koji je zaslužan i za pokretanje Sajma gospodarstva u suradnji s lokalnim Udruženjem obrtnika. Ante Cukrov Desto iz Vodica pripadnik je stare brodarske obitelji koja se dugi niz godina bavi prijevozom putnika i organiziranjem izleta. Dragica Ratković iz Varaždinskih Toplica do dolaska na čelo grada radila je kao direktorica novomarofske Lipe, a zajedno sa suprugom aktivna je i u obiteljskoj tvrtki “Stolarija i pilana Ratković”. Iskusna je gospodarstvenica koja se u politiku uključila s bogatim iskustvom iz realnog sektora. Slično je i s Daliborom Domitrovićem iz Ogulina, koji se nakon školovanja uključio u obiteljsku tvrtku GRUNF d.o.o., specijaliziranu za trgovinu, popravak i održavanje motornih vozila, u kojoj je bio suvlasnik i zaposlen do izbora za gradonačelnika. Gospodarskim vodama uspješno plovi i Ivan Mataga iz Opuzena, diplomirani ekonomist i angažirani poljoprivrednik koji se bavi uzgojem i prodajom voća i povrća na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. I Ivan Marević, po struci inženjer prometa, na funkciju gradonačelnika Ploča došao je iz vlastitog OPG-a gdje se uspješno bavio poljoprivredom.
Među gradonačelnicima-poduzetnicima su i Fernando Kirigin iz Opatije, koji je dugi niz godina gradio privatni biznis u sektoru vanjske trgovine te Matej Mostarac iz Kastva, suvlasnik tvrtke specijalizirane za strojnu obradu metala. Poduzetničkim iskustvom može se pohvaliti i Anteo Milos iz Novigrada, bivši vlasnik informatičke tvrtke, kao i Tomislav Boljar iz Duge Rese, koji je pet godina također vodio vlastitu informatičku tvrtku. Uspješnim obrtom za poslovno savjetovanje šest je godina kao vlasnica upravljala Suzana Jašić, gradonačelnica Pazina, koja je nedavno zakoračila u svoj drugi mandat. Po struci politologinja, od studentskih dana bila je aktivna u raznim civilnim inicijativama i organizacijama, a deset godina gradila je i vodila Gong. U dva mandata Hrvatski sabor izabrao je Jašić u Programsko vijeće HRT-a. Dodatno se educirala kroz niz programa u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. Najznačajnije područje njenog iskustva su organizacijski razvoj, izbori, kampanje, zagovaranje i participacija građana, o čemu je znanje i iskustvo prenosila u preko stotinjak organizacija iz javnog i civilnog sektora širom svijeta.
Ovom se društvu pridružuje i Tomislav Šuta, novi gradonačelnik Splita, koji je prije političkog angažmana vodio vlastito poduzeće za financijsko i porezno savjetovanje u kojem je bilo zaposleno desetak ljudi. Tvrtku je naknadno preuzela njegova supruga, a osim privatnog sektora, Šuta je iskustvo stjecao i u javnoj upravi. Uz to, dugo se bavio tenisom.
Kad je riječ o sportu, neki gradonačelnici prilično intenzivno sudjeluju u aktivnostima te vrste, uspješno ih uklapajući u svoj raspored. Jedan od njih je ekonomist Josip Budimir, gradonačelnik Kutjeva koji je ove godine započeo svoj četvrti mandat, a istovremeno je i strastveni nogometaš NK Kutjevo. Vodio je brojne projekte vezane uz sportsku infrastrukturu, a paralelno s političkim i sportskim angažmanom pokrenuo je i vlastiti medijski projekt, postavši vlasnik portala Sportal.hr. Stipe Žunić, novi gradonačelnik Paga i osvajač brončane medalje u bacanju kugle na Svjetskom prvenstvu 2017., nakon sportske karijere posvetio se poduzetništvu. Otvorio je centar za sportski trening i rekreaciju te se prije ulaska u politiku bavio privatnim biznisom. Uz sportske uspjehe, stekao je i diplomu ekonomije te magisterij iz menadžmenta.
Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara, prvostupnica je ekonomije, ali i zaljubljenica u biciklizam te je svojevremeno bila predsjednica lokalnog Biciklističkog kluba Lastavica, a i dalje je aktivna u Hrvatskom biciklističkom savezu te sudjeluje, između ostalog, u organizaciji različitih sportskih aktivnosti na razini grada poput Sajmenih dana u biciklizmu i sl. Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje i pravnica po struci, osim što je radila na pravnim poslovima u Gradskoj upravi u Petrinji te Poreznoj u Sisku, a nakon toga i kao ravnateljica Doma za starije i nemoćne, dugo je godina trenirala odbojku te bila dugogodišnja članica Gradske limene glazbe svirajući klarinet.
Matko Šutalo, gradonačelnik Valpova i diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom, također je sportski aktivan – igrač je i trener NK Croatie Marjančaci, osnivač, dopredsjednik i trener MNK Mala mljekara te dugogodišnji tajnik, trener i natjecatelj Karate kluba Valpovo, ujedno i nositelj crnog pojasa. Šutalo je i igrač Hrvatske nogometne reprezentacije gradonačelnika, s kojom je prošle godine osvojio 4. mjesto na Europskom prvenstvu, u konkurenciji 16 reprezentacija.
