Nedavni toplinski val u Sredozemnom moru izazvao je zabrinutost među znanstvenicima zbog mogućih ozbiljnih posljedica za morski ekosustav. Površinska temperatura mora uz obalu Mallorce i na drugim lokacijama početkom ljeta prešla je 30 °C – čak 6 do 7 stupnjeva više od prosjeka za to doba godine. „Ono što ovu godinu čini drugačijom jest to što su temperature od 30 °C stigle mnogo ranije, što znači da možemo očekivati intenzivnije i dulje ljeto“, rekla je Marta Marcos, izvanredna profesorica sa Sveučilišta Balearskih otoka u Španjolskoj.
To je najraniji i najintenzivniji zabilježeni toplinski val u zapadnom Sredozemlju, a zahvatio je velika morska područja tijekom više tjedana. Iako se temperature sada postupno smanjuju, šteta bi već mogla biti učinjena jer brojne morske vrste teško podnose takve uvjete, što dugoročno može utjecati na riblje populacije, piše BBC.
Ovakva temperatura mora viša je čak i od one u većini bazena za rekreaciju, što dodatno ilustrira koliko je situacija ekstremna. Toplo more, osim što ugrožava život u njemu, može pogodovati i razvoju štetnih mikroorganizama jer se, za razliku od bazena, more ne tretira kemikalijama.
Znanstvenici upozoravaju da su ovakvi toplinski valovi sve češći i snažniji zbog klimatskih promjena – more jednostavno apsorbira sve više topline iz atmosfere. Sredozemlje je posebno osjetljivo jer je gotovo potpuno zatvoreno, pa se toplina zadržava i brzo širi, osobito uz stabilno vrijeme bez vjetra. „Globalno zatopljenje glavni je uzrok morskih toplinskih valova… zapravo se radi o prijenosu topline iz atmosfere u ocean. Vrlo jednostavno“, rekla je dr. Marcos.
Sredozemno more sve više pokazuje znakove da je jedno od područja najosjetljivijih na klimatske promjene, upozoravaju znanstvenici. Karina von Schuckmann iz organizacije Mercator Ocean International istaknula je kako se regija može smatrati “žarištem klimatskih promjena”. Krajem lipnja i početkom srpnja površinske temperature mora dosegnule su vrhunac, no zahvaljujući jačim vjetrovima došlo je do miješanja slojeva i djelomičnog hlađenja. Ipak, temperature su i dalje znatno iznad prosjeka, a potencijalne posljedice za podvodni svijet još se ne mogu u potpunosti predvidjeti.
Morski organizmi, iako različito otporni, teško podnose dugotrajnu izloženost visokim temperaturama. Znanstvenici upozoravaju da to može dovesti do iscrpljenosti i smanjenja sposobnosti preživljavanja. Ekologinja Emma Cebrian prisjetila se ronjenja nakon jednog takvog ljeta kad su pronađeni ostaci brojnih uginulih organizama. Podvodna vegetacija poput algi i morskih cvjetnica, koje imaju ključnu ulogu u očuvanju morskih ekosustava i skladištenju ugljika, također je sve više pod pritiskom. „Sjećam se da smo prije četiri godine ronili u rujnu, na kraju ljeta, i naišli na kosture brojnih populacija,“ rekla je Emma Cebrian, ekologinja iz Centra za napredne studije u Blanesu u Španjolskoj.
„Ako počnemo primjećivati ekološke posljedice, gotovo je sigurno da će one utjecati i na ljude – primjerice, kroz pad ribarstva,“ upozorava Dan Smale, viši znanstveni suradnik u Udruzi za morsku biologiju u Plymouthu.
Osim ekoloških, ovakve promjene utječu i na ljude – smanjuje se prirodno hlađenje uz obalu, a više vlage u atmosferi povećava rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda poput obilnih kiša i poplava, kakve su zabilježene u Libiji i Valenciji posljednjih godina. S obzirom na to da su ovakve temperature zabilježene već na početku ljeta, znanstvenici strahuju da bi nastavak sezone mogao donijeti još ekstremnije uvjete. „Svi smo jako, jako iznenađeni veličinom ovog toplinskog vala“, dodala je Aida Alvera-Azcárate, oceanografkinja sa Sveučilišta u Liègeu u Belgiji. „Riječ je o ozbiljnoj zabrinutosti, ali ovo je nešto što možemo očekivati i ubuduće.“
„Ako nas pogodi još jedan toplinski val kasnije tijekom ljeta, prilično sam sigurna da će biti užasno,“ upozorila je dr. Marta Marcos, prenosi Večernji list.
