Dugo iščekivana manifestacija 4. Glazbeno književni susret “ŠtoKajČa” održat će se u danas u Narodnoj knjižnici Kali s početkom programa 20:00. Na književnom susretu okupit će se pjesnici i predstaviti štokavicu, kajkavicu i čakavici kroz poeziju, kratke priče, prozu ili roman. Sudionici programa su pjesnici:
Zorica Buljanović učiteljica u mirovini iz Zadra koja će predstaviti štokavicu. Rođena je 1949. godine u Podravskoj Slatini. Od ranog djetinjstva sanjarila je da postane učiteljica. Na Pedagoškoj Akademiji u Zadru ostvarila je svoj životni san. Stekla diplomu i počela svoj radni vijek kao učiteljica. Nakon jednogodišnjeg službovanja u Višnjici blizu Slatine, vratila se u Zadar, osnovala obitelj te u Kalima na otoku Ugljanu ostavila svojih najljepših 18 godina posvećenih malim kaljskim učenicima. Početkom Domovinskog rata preselila se u Zadar i do svoje mirovine radila u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje. Uz svoj učiteljski posao bavila se i umjetnošću. Stvarala je prekrasne slike plošnih aranžmana. Koristila je prirodne materijale i u tehnici plošno ljepila latice suhog cvijeća. Održala je šest samostalnih izložbi, u Zadru, u mjestu Kali i Sv. Filip i Jakovu. U slobodno vrijeme bavila se i pisanjem proze. Svoju prvu zbirku poezije “Od žute kuće do kuće žute” izdala je 2012. godine koju je posvetila svom rodnom gradu Slatini i Slatinčanima. Drugu zbirku poezije naziva “Luč života” izdala je 2024. godine. Bila je aktivna članica pjesničke udruge RIS (Riječi iznad svega). Djeluje u udruzi Slovenske Lipe, povremena je i suradnica makedonskog društva MKD “Biljana” Zadar.
Draga Vranješ Vargović, Podravka sa zadarskom adresom, rođena u Novigradu Podravskom koja će posjetiteljima prezentirati kajkavicu. Gimnaziju je završila u Koprivnici, a studij hrvatskog jezika u Zagrebu. Radila i živjela u Virovitici i Zagrebu. Bavila se javnom i kulturnom djelatnošću, bila suradnik radija i VTV gdje je ostvarila preko 500 emisija i na desetke dokumentarnih TV reportaža. Pokrenula je nekoliko časopisa, osnovala i vodila Hrvatski školski radio, a učenici su dobitnici nagrade Plavi telefon te nagrađivani u Splitu na Pričiginu. Draga Vranješ zastupljena je i u Spomen knjizi poginulim braniteljima Domovinskog rata. Za izdavački kuću Profil napisala tri igrokaza za djecu, zastupljena u Zborniku igrokaza za đačke priredbe Unicef, Objavljivala u časopisima Radost, ZG,Modra lasta, Vesela sveska Sarajevo, Rilindja per femije Priština. Mostovi Podgorica, Podravska gruda Đurđevac, Osvit Karlovac, Hrvatske novine Eisenstadt, Školske novine ZG, Glas Podravine i Magnum Koprivnica, Susreti Šid, Život i škola Osijek, Kosovarja Priština i dr. te zatim tiskovinama, tjednicima i mjesečnicima Večernji list, Vjesnik, Oslobođenje (Sa), Arena, Mila, Vikend, Bazar, Bebe, Karlovački tjednik.i dr. Dobitnica je nagrade za kratku priču Kurirček u Mariboru, zastupljena u Hrvatskoj početnici, Školska knjiga ZG, u čitanci Vrtuljak riječi, Znanje Zg, u čitanci Zlatna naranča. Uvrštena je u čitanku i pjesmaricu namijenjenu njegovanju materinjeg jezika Gradišćanskih Hrvata, Eisenstadt, u Zborniku igrokaza Razigrane riječi Školska knjiga Zg, zatim u knjizi Božene Loborec Skriveno u riječima koprivničkih pisaca, u knjizi Božidara Prosenjaka Čitanje tragova (prikazi knjiga za djecu i mladež), u knjizi Moja Podravina, knjizi Pesme i reči z Novogagrada, zastupljena u Kronici Zavičajnog društva Virovitičana u ZG itd. Do sada objavila Megle,zbirku poezije na kajkavskom dijalektu s ilustracijama Ivana Lackovića Croate, Školske novine Zagreb, Kikica priče za djecu, Osvit Karlovac, Pužodrom, priče za djecu, dva izdanja,Matica hrvatska, Piše pjesme za festival Pjesme podravine i Podravlja i nagrađena je nagradom Drago Britvić. za najljepše stihove. 2010.Draga Vranješ Vargović uvrštena je u Hrvatsku književnu enciklopediju Hrvatski leksikografski zavod M.Krleža Zagreb.
Anamaria Sorić umirovljena je učiteljica iz Preka, rođena u Zadru 1963. Djetinjstvo je provela u Preku u očevoj obiteljskoj kući gdje i sada živi. Njezini roditelji (Frano Sorić i Dragica Sorić rođ.Jurin) također su bili učitelji tako je od malih nogu zavoljela rad sa djecom u školi. Ta želja joj se ostvarila 1985. kad je diplomirala na Filozofskom fakultetu Razrednu nastavu i počela u više škola u Zadru i u okolici raditi kao učiteljica. U rujnu 1991. godine zamijenila je svoje radno mjesto u PŠ Diklo (sadašnji Benje) sa učiteljicom Zoricom Buljanović za PŠ. Kali za koju me vežu jako lijepe uspomene. Otac joj je Prečanin a mama Kaljka. Još od osnovne škole piše pjesme ali za svoju dušu tako da do sad nije izdala ni jednu zbirku pjesama kao njezin brat Franko Sorić koji je napisao sonetni vijenac o Preku. Kako je vezana rodbinski i za Preko i za Kali voli pisati i na čakavskom narječju tj. na specifičnom govoru mjesta Preka. Nekoliko njezinih pjesama objavljeno je u “Našim školjima” časopisu općine Preko. Roditelji su je naučili kako voljeti svoj zavičaj i prenijeli na nju ljubav prema Kalima i Preku. Iako je radila kao učiteljica i u Kukljici 12 godina i u Lukoranu 6 godina, najljepše uspomene vežu je za njezinu prvu ratnu generaciju u Kalima (1991 -1994.) i na njenih deset malih Kaljana (2019.-2023.) sa kojima je završila rad u školi. Kako kaže sretna je što je izabrala najljepši posao na svijetu i ispunila godine najljepšim uspomenama.
Program Glazbeno književnog susrete “ŠtoKajČa” ne bio bi potpun da se ne predstavi kualjski govor. Općina Kali aktivno sudjeluje kao partner u inicijativi za uvrštavanje kualjskog govora na popis nematerijalne kulturne baštine uz suradnju s Lindom Kolega Babajko, prof. v.d. ravnateljica Osnovne škole “Valentin Klarin” Preko, izv. prof. dr. sc. Sandre Hadžihalilović sa Sveučilišta u Zadru, Ines Kolega, učiteljicom razredne nastave PŠ Kali i Edi Končuratom profesor kemije. Kualjski govor predstavit će:
Ines Kolega učiteljica PŠ Kali u kojoj radi i djeluje 25 godina. Zaljubljenik u more i otočnu besidu. Nastojala je promicati kulturno društveni život u svim mjestima gdje je radila kao nastavnik, na Dugom otok u OŠ Petar Lorini , u Salima, u Žmanu, Kukljici, Lukoran. Dugi niz godina vodi dramsko – recitatorsku skupinu u školi potiče djecu na ljubav prema rodu i jeziku i narodnim običajima u sredini u kojoj žive kako bi stekla prve korake u prenošenju kulture svog kraja,da se ne zaboravi. Surađivala je sa raznim ljudima, skupinama folklora te rado organizirala priredbe za prigodne dane Dani kruha, Božić, Nova Godina, Uskrs, Dan državnosti i dr. U Kalima je bila aktivna u crkvenom zboru sv. Lovre s kojim i danas surađuje prema potrebi. Članica je KUD-a Kualjske posestrine i pobratini s kojima nastupa na raznim smotrama folklora. Sudjelovala je kao gost na Vox Tv, radio emisiji na Novom radiju, raspjevane Bibinje i svim večerima čakavske poezije u Kalima promičući čakavsku poeziju i narodne običaje. Sudjelovala je i u izvedbi “Kualjske muke” koja je snimljena na CD-u te na brojnim predstavljanjima knjiga kaljskih pjesnika.
Glazbeni gost programa je kantautor Milo Škara.
Cilj Glazbeno književnog susreta “ŠtoKajČa” je promicanje hrvatskog identiteta i prenošenja Hrvatske jezične baštine štokavice, kajkavice, čakavice “Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što“, kulturno dobro Republike Hrvatske koju ustrajno promiče i svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču. U dogovoru sa gospodinom Drago Štambukom predsjednikom udruge “Croatia Rediviva i veleposlanikom RH udruga “Stihovi i Note” iz Kukljice odlučila je u duhu “Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što” kontinuirano raditi na integraciji hrvatskih jezičnih dionica i na bogaćenju hrvatske književne norme iz blistave ča-kaj-što leksičke nam pričuve.
Organizator susreta “ŠtoKajČa” je udruga “Stihovi i Note” iz Kukljice, pokrovitelji Zadarska županija dok su TZO Kali i Općina Kukljica sponzori.
– Pozivamo sve ljude dobre volje da svojim dolaskom uveličaju 4. Glazbeno knjižveni susret “ŠtoKajČa” u Narodnoj knjižnicu Kali koji će se održati 21.07. (ponedjeljak) s početkom programa u 20:00 sati. Bit će kao i uvijek zanimljiv program, poručuju organizatori.
