Na plodnim ravnicama u mjestu Ninski Stanovi, svega pet i pol kilometara od mora, prostire se najveća plantaža trešanja u Europi – impresivnih 42 hektara pod ovim cijenjenim voćem. Pogled na ovu prekrasnu plantažu oduzima dah, sve je vrlo uređeno i organizirano i raspolaže svime što je potrebno da donese trešnju u što kraćem roku od stabla do vašeg stola.
Da bi vam bilo jasnije o kojoj se površini radi, reći ćemo da se radi od 28 do 30 tisuća stabala s čak 20 sorti trešanja.
Dakle, ovdje je, u srcu Mediterana, gdje se susreću blagotvorna klima, bogato tlo i znanje domaćih agronoma, niknula ova voćarska oaza koja ne osvaja samo veličinom, već i kvalitetom ploda. Ova plantaža, jedinstvena po svojoj površini, organizaciji i ambicijama, postaje simbol suvremenog pristupa poljoprivredi u Hrvatskoj, ali i dokaz da domaća proizvodnja može konkurirati najboljima na europskoj sceni.
Trešnja, to nježno voće kratkog vijeka, oduvijek je bila simbol proljeća, a zreli plodovi u sebi nose slatkoću sunca, tragove jutarnje rose i krhkost trenutka. Volimo je, radujemo se kad sazrije plod i tužni smo kad je više nema.
Ovu voćarsku bajku predvodi Branimir Kardum, koji se prije nekoliko godina, zajedno sa svojim timom, upustio u projekt koji prerasta lokalne okvire. Ova plantaža nije samo najveća u Europi po površini, već i po viziji – spoj moderne agronomije, strpljenja i poštovanja prema prirodnim ciklusima. U sezoni berbe, more crvenih plodova širi se do horizonta, a svaki plod nosi priču o zemlji, ljudima i snovima koji rastu u tišini, pod dalmatinskim nebom.
Tvrtka Trešnja d.o.o. ima i prepoznatljiv brend – Cro Cherry je naziv po kojem njihove trešnje možete prepoznati u trgovačkim lancima, a “La Cherry” je naziv brenda u preradi.
Dakako, nije ovo bio lagan put, trebalo je osmisliti cijeli koncept i naći svoje mjesto na tržištu, no vrlo veliku podršku imali su i kroz suradnju sa sveučilišnim profesorima s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
– Trešnja je, kao prvo, jako blagodatno voće i postoji 10 razloga zašto konzumirati trešnju, a drugi je razlog zato što je traženo voće. Dodatno, trešnja ima i veću cijenu od drugog voća, rekao nam je Kardum razloge zašto se baš odlučio na plantažu trešanja.
Nepregledni redovi stabala trešanja sad su već i gotovo prazni jer završava berba onih vrlo kasnih sorti, no, u preradnom pogonu na plantaži uvijek se radi punom parom. Tu se obavljaju svi procesi kojima se na tržište plasira kvalitetan proizvod.
Pravi je užitak pratiti trake na kojima se prebire taj sočan plod i teško je odoljeti porivu uzeti ih tako divne i ne probati ih.
– Jednostavno je kratko vrijeme jer imate nekih pet do šest tjedana za sve, ali sva sreća je da su ljudi iz struke posložili te sorte tako da one idu jedna za drugom. Međutim, moram reći da je svaka godina specifična i potpuno drugačija i uvijek vas nešto novo u poljoprivredi dočeka i ta rečenica da je to tvornica pod otvorenim nebom je potpuno točna. Posadili smo jedan hektar trešnje pod zaštitnom mrežom i nevjerojatno je što se dogodilo! Ovu smo trešnju čekali sedam godina da dođe na rod, a trešnja pod zaštitnom mrežom i nakon nepunih godinu dana je rodila. Imamo mala stabalca visine 60 do 70 centimetara. To je jedan moderni oblik sadnje trešnje gdje joj, kao vinovu lozu, vežemo granje na pet horizontalnih žica, ali vrlo je zanimljivo je da je ona prvu godinu rodila, priča nam naš sugovornik.
Trešnja je vrlo nostalgično voće jer je uglavnom povezujemo s djetinjstvom kad smo pokušavali te divne plodove dohvaćati s grana, a ostao bi onaj žal za plodovima pri vrhu stabla su, dakako, uvijek bili najljepši i najslađi. No, način berbe na Kardumovoj plantaži ipak ništa ne ostavlja, posebice jer stabala ipak nisu toliko velika pa ih berači mogu sve pobrati.
– Kad su bile jako rodne godine, nažalost, bilo mi je jako teško gledati. Prošle godine nam je ostalo 22 tone na stablima i mi smo morali pustiti jednu sortu jer lanci kojima mi isporučujemo imaju zahtjevne kontrole. Njima ako je trešnja oštećena, ako je ugriz ptice, skakavca, ako je ona mekana, oni nam takvu trešnju vraćaju. Ove godine imamo manje uroda, ali smo ove godine brali određene sorte trešnje u tri navrata. Uberemo trešnju koja je dozrela i idemo u druge redove i druga stabla, a nakon tri, četiri dana se vratimo i ponovno je beremo, govorimo o sorti burlat, i danas je beremo zadnji put. Znači, tri puta smo brali isto stablo. Hoću reći, s manjom količinom uroda dobili smo veći rezultat jer smo sve trešnje uspjeli pobrati. Podaci trgovačkih lanaca govore da oni imaju otpisa na trešnje od 20 do 50 posto. No, sadašnji podaci za ovu godinu govore da oni s našom trešnjom nisu imali niti jedan posto, navodi nam vlasnik ove plantaže.
Već kad ih uzmete u ruku, jasno vam je da je to premium proizvod, a razlog je taj što se trešnja tretira 30 puta, pogotovo s kalcijem:
Iako je trešnja najslađa kao voćka, iznenadit će vas koliko su zapravo ukusni i neki proizvodi dobiveni njezinom preradom, a što, pak, se radi na ovoj plantaži. Na te su proizvode naročito ponosni jer predstavljaju i određenu novost u cijelom uzgoju. Svi ti su proizvodi dostupni i u njihovom gift shopu, gdje su izloženi za posjetitelje.
– Ono što je zanimljivo i naš količinski najjači proizvod koji tek izlazi na police – ocat od trešnje, a to je praćeno od PBF-a, od katedre za ocat koju vodi prof. Šantek, on nam daje podršku u proizvodnji octa. On se radi od te nesukladne trešnje koja na može ići na police i ne može ići kupcu. Ona je oštećena i nju onda pratimo, taj proces, i na kraju imamo generator octa koji ga proizvodi. Uz taj ocat od trešnje, imamo i balzamični ocat od trešnje. Jako nam se sviđa i liker od trešnje. Za njega, naime, treba proći godinu dana. Danas smo ga stavili u inox bačve i traje točno godinu dana da bi proizveli liker. Radimo i džem od trešnje i džem od trešnje i jabuke. Radimo još jednu malu liniju proizvodnje džema bez šećera sa stevijom i brezinim šećerom, otkrio nam je Branimir.
Njihovo je vino od trešnje prošle godine i nagrađeno i to zlatom na Sabatini, što je veliki novitet.
– Meni je to nevjerojatno, meni je bilo kao da je to vino slatko kao ono od borovnice, ali profesor je rekao da probamo i stiglo je potpuno iznenađenje! Naše La Cherry vino je jako slično Korlatovom butik vinu, gotovo identični bouquet, a pakirano je u boce od pola litre.
Njihovi prerađeni proizvodi imaju svoje tržište u čemu ima pomaže tvrtka Lareto koja im plasira trešnjin ocat i balzamični otac kroz razne cooking showe. Inače, proizvode brenda La Cherry, osim na plantaži u Ninskim stanovima, možete probati i u njihovim hotelima na Plitvičkim jezerima; Ethno Houses Plitvice Lakes i Lakeside Hotel, gdje već 14 godina uspješno razvijaju kontinentalni, ruralni – hotelijerski turizam s naglaskom na izvanredno gostoprimstvo. Svakako valja napomenuti kako imaju i vlastito povrće, na što su se odlučili jer je teško bilo dolaziti do domaćih proizvoda, pa su stoga u cijelosti okrenuti vlastitoj proizvodnji.
A reakcije na njihove proizvode i više su nego pozitivne. Kardum posebice ističe nedavnu posjetu grupe Francuza koji su probali sušene trešnje, liker i džem i oduševili se time te su ih odmah i kupili, nisu puno dvojili.
Ove godine, napominje naš sugovornik, nedostaje trešanja u svijetu i u Europi, a problem je bio u vjetrovima baš u vrijeme cvatnje. Unatoč i pčelama, jugo je toliko jako puhalo sedam dana da za te neke rane i srednje sorte jednostavno nije bilo oprašivanja, jednostavno nije odrađeno, a pčele nisu izlazile vani.
Ova lijepa priča i ima i onaj dio koji je za svaku pohvalu, a to je da se ove trešnje može naći na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Dakako, to je u ovo vrijeme povećanog uvoza voća i povrća definitivno lijepo za čuti.
– Za svaku je pohvalu trgovački lanac Lidl, to je suradnja koja traje već pet godina. Kad nam dođe trešnja na rod, oni zaustave svaki uvoz i rade sve s nama i tu im svaka pohvala. Oni zaista cijene domaću proizvodnju. Jest da mi imamo prvo taj hladni lanac, drugo – mislim da jedini u Hrvatskoj imamo certifikate Global Gap i Global Grasp, što njihovi strogi zakoni traže. To znači da naša trešnja može biti na policama uz te visoke kontrole. Prošle godine smo dosta radili s Tommyjem, Konzum je tu stalno prisutan s jednom određenom količinom kroz njihovu trgovačku kuću Ena Fruit, Plodine su se ove godine nešto pojačale i zadnje godine je tu prisutan i Studenac koji razvija svoj otkupni centar logistički i mislim da kad oni to poslože, da će biti puno lakše. Što je problem? Ako mi trešnju držimo na pet do šest stupnjeva, ako vam dođe u otvorena skladišta koja su na 15, 16 ili na sve što je iznad 10, to nije prihvatljivo. Naravno, ako ta distribucija nije jako organizirana i brzo ne teče, dolazi do kvarljivosti robe. Međutim, zato mi trešnju šokiramo i zato je Lidl za svaku preporuku, ističe Kardum.
Obzirom na veličinu i opremljenost, ova plantaža trešanja pruža niz mogućnosti i za razvoj agroturizma, o čemu naš sugovornik itekako razmišlja:
Za kraj priče o plantaži trešanja, koja nas je impresionirala kako organiziranošću, tako i kvalitetom proizvoda, možemo samo dodati: “Još i danas zamiriši trešnja”…
Ovaj sadržaj napravljen je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra.
@023.zadar Znate li da se u Ninskim Stanovima nalazi najveća plantaža trešanja u Europi – CRO Cherry? 🍒Sve što niste znali o trešnjama i proizvodnom procesu, saznajte u zanimljivom videu!🍒📹 #023 #ninskistanovi #nin #zadar #crocherry #tresnja #hrvatska #dalmacija #croatia #dalmatia *Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra @Zadar City Tourist Board ♬ Chill and gentle lo-fi/10 minutes(1455687) – nightbird_bgm
