Koncem travnja Hrvatski sabor je usvojio konačni prijedlog Zakona o grobljima, prvi nakon 1998. godine.
Tim Zakonom se preciznije propisuje upravljanje grobljima, njihovo korištenje kao i izgradnja novih groblja te organizacija, rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih mjesta ukopa.
Među ostalim, jasnije se propisuju i načini ustupanja prava korištenja grobnog mjesta i obveze javnih bilježnika da prijave ustupanje ili nasljeđivanje tih prava.
Kako donosi N1, neke odredbe Zakona o grobljima su znatno rigoroznije u odnosu na dosadašnji zakon. Primjerice, premještanje desetljećima nekorištenih groblja ili dijelova takvih groblja, uvjetovano gradnjom nekih infrastrukturnih projekata smanjeno je sa stotinu na samo 30 godina. Također su rigoroznije mjere u slučaju neuređivanja grobnih mjesta ili neplaćanja naknade za njih. Upravitelj groblja od sada može samostalno poduzeti potrebne radove na neodržavanom grobnom mjestu i ispostaviti račun za troškove korisniku koji ga nije održavao.
Stroža su i pravila oko neplaćanja godišnje grobne naknade. Primjerice, prema članku 23. novog Zakona o grobljima, kada dug za grobnu naknadu prijeđe iznos od deset godišnjih grobnih naknada, upravitelj groblja mora pozbvati korisnika grobnog mjesta da plati sve neplaćene naknade sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 30 dana. Ako ovaj to ne učini u tom roku može izgubiti pravo korištenja grobnog mjesta.
U domaćim oglasnicima i ranije je bilo puno grobnih mjesta i grobnica ponuđenih na prodaju, odnosno ustupanje istih, a čini se da je nakon donošenja Zakona o grobljima ponuda još i veća.
U pravilu se grobna mjesta u Hrvatskoj ne smiju prodavati jer se nalaze na zemljištima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Fizičke osobe formalno su korisnici grobnih mjesta (jedino mogu biti vlasnici nadgrobnih ploča i spomenika na grobnim mjestima) pa ih stoga ne mogu prodavati, nego ustupati drugim osobama na korištenje sklapanjem ugovora kod javnog bilježnika. Dakako, uz novčanu naknadu.
Da grobna mjesta mogu biti unosne nekretnine vidi se ne samo po broju ponuđenih u oglasnicima, nego i po cijenama. A i tu se uočavaju razlike između pojedinih gradova i regija u Hrvatskoj, pa tamo gdje su nekretnine inače skuplje skuplja su i grobna mjesta. I obrnuto.
Na Njuškalu, najvećem internetskom oglasniku u Hrvatskoj, u ponudi je nekoliko stotina grobnih mjesta ili grobnica na koja se ustupaju prava korištenja. Najskuplja su, naravno, na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoj, naročito ona bliže tamošnjim čuvenim arkadama i Aleji velikana. Tamo smo uočili i dvije najskuplje grobnice, koje se nude za više od stotinu tisuća eura.
Za 135.000 eura ustupa se grobno mjesto u Aleji Velikana sa šest ukopnih mjesta i neograničen broj mjesta za urne. Visoka cijena obrazložena je položajem grobnice kakva se iznimno rijetko nađe u ponudi te blizinom počivališta nekih istaknutih ljudi iz hrvatske povijesti.
U Mirogojskim arkadama nude se i dva grobna mjesta po cijeni od 110.000 eura, a korisnik nudi i mogućnost zamjene za stan ili kuću izvan Zagreba.
Blizu tim cijenama su i dvije grobnice onuđene po cijeni od 90.000 eura u, kako je navedeno, blizini grobnice grobnice prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
U blizini arkada na Mirogoju u ponudi je i nekoliko grobnica s više ukopnih mjesta po cijenama u rasponu od 20.000 do 50.000 eura. Neki ih nude uz mogućnost zamjene za automobil ili neku nekretninu. Na dijelovima Mirogoja udaljenijima od glavnog ulaza i arkada, cijene grobnih mjesta u rasponu su od 6.000 do 20.000 eura, a najviše po cijeni od 15.000 eura.
Na druga dva veća zagrebačka groblja cijene su niže. Na Miroševcu su od 4.000 do 15.000 eura, a jedna se s praznom nadgrobnom pločom) prodaje po 20.000 eura. Grobna mjesta na Markovom polju, gdje je manja ponuda u oglasnicima, ustupaju se po cijeni od 2.000 do 8.000 eura, ovisno o položaju i uređenosti.
U prosjeku najbliža zagrebačkima, cijene su grobnih mjesta na dvama od ukupno osam groblja u Rijeci – Trsatu i Kozali. Na Trsatu se među ostalima nude grobnice s više mjesta (četiri do šest) po 25.000, 30.000 i 38.000 eura. Na Kozali se prodaje nekoliko grobnica po cijeni od 15.000 eura (dva mjesta) do 30.000 eura (šestmjesta). Pojedinačna grobna mjesta su oko 3.000 eura.
U Zadru se, na starom dijelu Gradskog groblja, nudi grobnica sa šest mjesta po cijeni od 63.000 eura.
U oglasnicima nismo uočili puno grobnica i grobnih mjesta u Dubrovniku. No na tamošnjem groblju Boninovo jedna grobnica ustupa se po cijeni od 80.000 eura, a pola udjela u jednoj obiteljskoj grobnici vlasnici, traže 35.000 eura.
Gradsko groblje u Varaždinu je park-groblje u francuskom stilu koje se smatra jednim od najljepših u Europi pa i ta činjenica sigurno utječe na cijenu. U glavnoj aleji tog groblja nekoliko je grobnica u ponudi po cijeni od 20.000 do 40.000 eura. Na drugim dijelovima varaždinskog groblja cijene grobnih mjesta ponuđenih u oglasnicima kreću se od 3.000 do 5.000 eura.
Otprilike takve su i za desetak grobnih mjesta na groblju Lovrinac u Splitu – od 3.500 do 5.000 eura. Također i na nekoliko groblja u Osijeku gdje su grobna mjesta u pravilu od 2.000 do 4.000 eura, iako se nađu neka skuplja, primjerice grobno mjesto sa spomenikom na Aninom groblju koje se ustupa na korištenje za 12.000 eura.
U manjim gradovima manja je i ponuda u oglasnicima, a i cijene grobnih mjesta ili grobnica. U Sisku i Slavonskom Brodu cijene su od 2.000 do 4.000 eura. U Đakovu i Đurđevcu cijene su oko 2.000 eura, s tim da ih, naravno, ima i jeftinijih, ali i skupljih. U Bjelovaru, Virovitici i Popovači većinom su od 500 do 1.000 eura. U oglasima smo pronašli jedno grobno mjesto u Čazmi koje se ustupa po cijeni od 200 eura, piše N1.
