Dubrovnik je preuzeo pionirsku ulogu u Hrvatskoj u kontroli prometnih gužvi unutar povijesne jezgre, uvodeći zonu s Posebnim prometnim režimom. Rezultati su vidljivi – promet sada teče znatno slobodnije, što nije uobičajeno za ljetne mjesece u hrvatskim obalnim gradovima.
Prema Ivici Smoljku, predsjedniku Udruženja autotaksi prijevoznika „Plavi taksi“, gužve su se smanjile za čak 60 do 70 posto od uvođenja zone. No, uspjeh mjere ovisi o poštivanju pravila od strane vozača jer je ulaz u zonu moguć samo uz odgovarajuće dozvole.
Za neovlašteni ulazak dosad je izrečeno više od 1700 kazni, koje su iznimno visoke. Kako objašnjava Haris Zelentrović, voditelj Odjela za sigurnost i razvoj pametnog grada, kazne za fizičke osobe dosežu do 260 eura, dok pravne osobe mogu biti novčano kažnjene i do 1320 eura. Sustav nadzora čini 64 kamere koje kontinuirano prate promet unutar zone, a kršenje pravila detektira se čak i ako vozači pokušaju prikriti registarske pločice ili koristiti druge trikove.
Posebno je problematično nepoštivanje mjera od strane taksista. Jedan gospodarski subjekt zabilježio je rekordnih 61 ulazak u zonu bez dozvole, što će mu donijeti ukupnu kaznu blizu 100 tisuća eura. Gradonačelnik Mato Franković jasno poručuje da će kazne biti redovno naplaćivane kako bi se osigurala provedba propisa.
Unatoč početnim poteškoćama, kao što su zastoji na Ilinoj glavici i iskrcavanje putnika na nepredviđenim lokacijama, nadležni vjeruju da će se situacija stabilizirati. Problematiku je detaljnije iznio taksist Mario Bonačić koji ističe da bi vozači taksija putnike trebali iskrcavati na Pile, a ne na Ilinoj glavici, što dodatno otežava prometnu situaciju.
Iako su gužve u dijelovima grada poput Ploča i Pila i dalje prisutne zbog taksi prijevoza, pretovarne zone i autobusnih stajališta, gradska uprava dodatno je pojačala nadzor postavljanjem dodatnih kamera te ograničila vrijeme zaustavljanja na kritičnim mjestima. Svako kršenje propisa odmah se sankcionira, čime se dodatno potiče disciplina među vozačima.
Uvođenje ove zone u Dubrovniku pokazuje kako sustavna kontrola i visoke novčane kazne mogu bitno doprinijeti smanjenju prometnih zastoja u zaštićenim povijesnim područjima, postavljajući primjer za druge gradove na Jadranu, javlja HRT.
