Liječnici, medicinske sestre, njegovatelji, ljekarnici – svugdje u Europi manjak medicinskih djelatnika pritišće sektor koji je godinama u krizi, prenose agencije.
Europski zdravstveni sektor škripi od starosti svojih pacijenata, ali i radne snage. Manjak kvalificiranih radnika, što je dio šireg trenda u mnogim drugim sektorima gospodarstva, osobito teško pogađa pružatelje zdravstvene skrbi potrebne sve većem broju ljudi.
Agencija Europske unije za rad Eurofound u izvješću iz 2023. sažela je situaciju: “Manjak radne snage naročito je prevalentan u sektorima s izazovnim radnim uvjetima, poput zdravstvene i dugotrajne skrbi. Tome su pridonijele niske razine ulaganja zajedno s učinkom pandemije i rodno segregiranog tržišta rada. Sve starije stanovništvo i radna snaga EU-a dodatno će pogoršati te manjkove u idućim godinama”.
Situacija se čini sličnom u mnogim članicama Unije i u državama koje se namjeravaju pridružiti bloku. Zemlje se suočavaju s istim poteškoćama povrh sveprisutnog problema sve viših zdravstvenih troškova. Demografske promjene diljem EU-a su intenzivne, pri čemu se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao s 16 posto 2000. na preko 21 posto 2023., prema izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2024. Predviđanja upućuju na dodatan rast tog udjela na gotovo 30 posto do 2050.
Podaci iz Italije predviđaju upravo takav razvoj situacije. Prema izvješću Meridiano Sanita koju je objavio think tank Teha, to bi ugrozilo zdravstveni sustav. Na starije osobe danas otpada oko 60 posto nacionalnog izdvajanja za zdravstvo iako one čine tek 25 posto stanovništva.
Francuska uprava za istraživanja i statistiku ministarstva socijalne skrbi (DREES) je upozorila da će sa sve starijim stanovništvom i očekivanim povećanjem broja kroničnih bolesti, potreba za zdravstvenom njegom narasti za oko 55 posto do 2040., daleko više nego što će rasti broj medicinskih sestara. Nova njemačka ministrica zdravstva Nina Warken pozvala je na bolje radne uvjete za zdravstvene radnike kako bi se bolje brinuli za sve starije stanovništvo zemlje.
No, poput općeg stanovništva, stare i oni koji o njima skrbe. Francusko regulatorno tijelo medicinskih sestara u ožujku je upozorilo da radna snaga neće odgovarati budućim potrebama zdravstva unatoč povećanju broja djelatnika. Početkom ožujka bilo je registrirano 565.553 medicinskih sestara, od kojih su 87 posto činile žene. Prosječna dob “iznosi oko 40”, rekla je čelnica tijela Sylvaine Maziere-Tauran. Oko 12.000 medicinskih sestara starije je od 60 godina.
Prosječna dob medicinskih sestara u Bugarskoj je 2024. bila 49 godina, prema tamošnjem udruženju zdravstvenih djelatnika (AHCPBG). Oko 20 posto bugarskih medicinskih sestara je već u dobi umirovljenja, u usporedbi sa svega četiri posto u drugim zemljama članicama EU-a, rekla je predsjednica AHCPBG-a Petja Nedkova. Od 2015., broj medicinskih sestara je pao za 30 posto.
U Španjolskoj, 49.791 medicinska sestra ima između 55 i 64 godine te se za njih očekuje da će otići u mirovinu u narednih 10 godina, prema studiji španjolskog istraživačkog instituta. Španjolska u tom području i dalje kasni za Europom sa stopom od 6,3 profesionalaca na 1000 stanovnika, što predstavlja manjak od gotovo 123.000 medicinskih sestara.