Na Sveučilištu u Zadru održano je predstavljanje knjige „Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu“ autorice Romane Lekić. Knjiga donosi uvid u teorijsko i praktično življenje turizma te ujedno obuhvaća zbirku objedinjenih autoričinih spoznaja predstavljenih u zemlji i inozemstvu, s posebnim naglaskom na multiplatformski storytelling.
Osvrt na knjigu, ali i zanimljiva promišljanja o suvremenom turizmu i kulturnoj baštini, dao je akademik Nikola Bašić, ujedno predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU. Po njemu, turizam se nepravedno često gleda samo ekonomski, iako je on bliži antropološkim kategorijama.
– Doktorica Lekić poziva nas da uđemo u ovu avanturu prožimanja turizma i nematerijalne baštine kroz Vilinska vrata, metaforički toponim Radoslava Katičića koji joj je trajna inspiracija. To nije samo fizički, društveni, socijalni ili kulturni, nego mentalni prostor mitskih dimenzija, u kojemu prožetost nematerijalne baštine i turizma vidimo kao refleks onoga što se događa u prostoru kao emocionalnoj topografiji, rekao je Bašić.
Jedan je od paradoksa globalizacije, istaknuo je, da se umjesto do homogenizacije kulture i kulturnih obrazaca dolazi do individualizacije i svijesti o vrijednosti posebnih kultura. Male, rubne kulture postale su svjesne svog identiteta i zaoštravaju svijest o svojoj posebnosti.
– To nas dovodi do ključnog pitanja autentičnosti. Turist obično dolazi vidjeti ono što mu je doma nedostupno, a mi mu stvaramo lažni ambijent za njegov kratkotrajni izlazak iz rutine. Postavlja se pitanje prestaje li kultura tamo gdje počinje turizam. Autorica smatra da interpretirana baština predstavlja kreativni čin za sebe i može se nazvati izvedbenom umjetnošću. Turizam ponekad preoblikuje i stvara nove nematerijalne slojeve kulturne baštine, što možemo vidjeti po jadranskom galebarenju, susretu dviju kultura u vrijeme turističkih početaka na ovim prostorima. To je čak urodilo i spomenikom u Makarskoj te je izvrstan primjer kako turizam može obogaćivati našu baštinu, rekao je Bašić.
Recenzentica knjige prof. dr. sc. Jasna Horvat istaknula je kako autorica izvrsno spaja znanost i struku, što pokazuje konkretnim idejnim rješenjima kao što su glagoljski epigrafski spomenici Istre i Hrvatskog primorja, tematska ruta od Peruna do Sv. Jurja, Kamelija kao čuvarica hrama, projekt „In cultura veritas“, tematska književna ruta “Tragom žene Dalmatinske”…
Autorica knjige upozorila je na važnost edukacije turističkih vodiča, ali i šireg društva koje mora poznavati svoju baštinu. Većina nas morala bi znati da smo u svijetu čuveni po mirilima, da imamo najstariji kalendar u Europi, da je čuvenu rečenicu „Houston, we have a problem“ izrekao inženjer Milojko “Mike” Vucelić iz Garešnice, da je Marcel Kiepach iz Križevaca bio čudo od djeteta te je sa 16 godina patentirao brodski kompas…
– Moramo biti ponosni na svoju baštinu, održati kontakt jedni s drugima jer je turizam prije svega emocija, interkulturalna interakcija, istaknula je Lekić.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je u turizmu opće dobro često izloženo banalnoj komercijalizaciji, pri čemu upravo nematerijalna baština najmanje dolazi do izražaja.
– Ako prostor obezvrijedimo betonom, nećemo moći konzumirati čari nematerijalne kulturne baštine. Prostor ne čine samo fizički elementi, nego ponajprije ljudi. Imamo problem depopulacije turističkih područja, a u urbanim područjima depopulaciju urbanog stanovništva iz urbanih jezgri. Kada turisti prolaze Stradunom, Prokurativama, Kalelargom ne susreću izvorne protagoniste i nositelje te baštine. Nematerijalna baština je najviše izložena iščezavanju, ali turizam je može oplemeniti ako joj se pristupi na pravi način, zaključio je Faričić.