Još jedan slučaj uništavanja prirodnih resursa, i to u Parku prirode Velebit, gdje je uz obalu Zrmanje izgrađeno čak sedam kuća. Osumnjičeni su ispitani, a gradilište je zatvoreno.
Šibenska ekipa HRT-a pokušala je doznati može li europska Direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava stati na kraj devastaciji zaštićenih područja bespravnom gradnjom.
Privatni raj u čarobnoj zelenoj oazi od oka javnosti ostao je skriven nevjerojatne četiri godine. Netaknuta priroda bezobzirno je uništena.
– Bila je šuma – nestalo je, to je bilo dosta šume, isječena je i odnijeta, kaže Čedomir Atlija, vlasnik zemljišta uz Zrmanju.
Nisu sve kuće dovršene, no prema Zrmanji podignut je zid, zasijana trava, posađene voćke. Građevinska inspekcija obišla je teren, a općinsko državno odvjetništvo provest će istragu.
– Osnovano se sumnja da su 54-godišnjak i 57-godišnjak u vremenu od 2021. do svibnja 2025. bez dozvola za gradnju u Parku prirode Velebit, na području Mokrog Polja, u kanjonu Zrmanje, koje je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, investirali i izgradili sedam stambenih objekata – kuća, stoji u priopćenju Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku.
Ovaj slučaj, na žalost, nije i jedini. Gotovo 40 posto svih kaznenih djela protiv okoliša prijavljenih lani – odnosi se upravo na bespravnu gradnju na zaštićenim područjima. Sudovi počiniteljima u pravilu izriču uvjetnu kaznu zatvora.
– Sigurno da bi izricanje težih ako tako mogu reći sankcija, kaznenih sankcija po mom osnovnom mišljenju sigurno imalo odvraćajući učinak, kaže Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Zeleno svjetlo za pooštravanje dijela sankcija donosi Europska direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenoga prava. Za one koji ugroze okoliš, pa i bespravne graditelje, postoji i mogućnost privremene zabrane kandidiranja za javne dužnosti.
– Niti kompanije koje su apsolutno umiješane u takav način kršenja i ustvari ugrožavanja ove ljepote ne mogu biti sudionici u javnim nabavama, kaže Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ/EPP).
Hrvatska ima još oko godinu dana za primjenu direktive.
– Nije to samo pitanje ministarstva pravosuđa obzirom mi idemo u smjeru izmjene kaznenog zakona nego će trebati dodatni napor zapravo svih ostalih ministarstava koji će morat mijenjat svoje zakone, podzakonske akte, kaže Habijan.
Cilj je djelotvorno suzbiti kaznena djela protiv okoliša, najvrednijeg resursa koji na ovaj način i dalje nepovratno gubimo.
