Kad je u 16. stoljeću krumpir stigao u Europu zahvaljujući španjolskim i portugalskim istraživačima, malo tko je mogao pretpostaviti da će postati jedna od najpopularnijih prehrambenih namirnica, ali i poljoprivrednih kultura. Klimatološki i geološki gledano, Hrvatska je pogodna za njegov uzgoj, no žitarice i uljarice su i dalje najviše kultivirane.
Stoga ne čudi to da ni njegova proizvodnja nije pretjerano značajna. Osim tvornice čipsa, ne možemo se pohvaliti značajnijom ponudom domaćih proizvoda od krumpira. Prema zamisli poduzetnika Dalibora Ristića, to bi se ipak trebalo promijeniti.
Kako piše tportal, on je još u veljači potpisao ugovor o kupoprodaji zemljišta u Zoni malog i srednjeg poduzetništva Grubišno Polje. Kupio je 25.000 četvornih metara i planira graditi tvornicu pomfrita. U planiranom pogonu bit će postrojenje za pranje, rezanje, blanširanje, prženje, smrzavanje i pakiranje proizvoda od krumpira.
‘Ideja se rodila kad sam vidio da uvozimo pomfrit i moram reći da je čudno to da nemamo domaći proizvod. Počeli smo razmišljati u tom smjeru i poslije iscrpnih ispitivanja i analiza došli smo do saznanja da je prerada krumpira moguća u Hrvatskoj. Dapače, Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju’, otkrio nam je Ristić.
Njegova tvrtka Nord Berg planira uložiti sedam milijuna eura u gradnju i opremanje tvornice. Doduše, Ristić ističe da će vrlo vjerojatno konačni iznos biti veći. No, kako je Nord Berg, prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, u 2023. godini ostvario 1.344.800 eura prihoda i tek 179.400 eura neto dobiti, najava da će cijeli projekt biti prijavljen i na natječaj za provedbu potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda – ima smisla.
‘Stalno se okrećemo novim, modernijim rješenjima, a to naravno košta. Nećemo raditi nešto što je tehnološki zastarjelo. Projekt je trenutno u fazi projektiranja te čekanja građevinske dozvole i ostalih potrebnih dokumenata za građenje’, rekao je poduzetnik, dodavši da bi proizvodnja mogla početi najranije u rujnu ili krajem 2026. godine.
Uz tvornicu, koja će zauzimati oko 3700 četvornih metara, bit će testno polje na 6000 kvadrata, a ostatak parcele ostavljen je za povećanje proizvodnje, skladište i hladnjaču. U planu je i staklenički uzgoj krumpira, no za to će biti potrebno prostorno širenje.
Ristić nam je otkrio da planira proizvoditi oko 20.000 tona pomfrita godišnje. U početku će dio sirovine, odnosno krumpira, biti osiguran uvozom, no u planu je razvoj mreže kooperanata, odnosno domaćih proizvođača krumpira. Sad se smrznuti pomfrit uvozi iz Belgije i Nizozemske, a krumpir se pak uvozi iz Egipta.
‘Pokrit ćemo značajan dio domaćeg tržišta te otvaranjem tvornice povećati potražnju za krumpirom. Proizvođači neće imati problema s plasmanom svojih proizvoda jer se fokusiramo na krumpir i sve što je moguće proizvesti od njega osim čipsa’, rekao je Ristić te najavio planove za proširenje proizvodnje.
‘Prva faza je prerada krumpira i batata dok će druga faza biti prerada drugog proizvoda koji se pokazao kao jako ukusna delicija i jako je tražen na tržištu EU-a. Ali zasad neka to ostane mala tajna. Tvornica bi trebala zapošljavati od 30 do 50, pa i više ljudi. Naravno, širenjem će biti potrebe za još radnika, a povećanjem prerade moguć je i izvoz’, poručio je.
U gradskoj upravi Grubišnog Polja oduševljeni su ovom investicijom, s obzirom na to da je riječ o sredini u kojoj se krumpir tradicionalno uzgaja. Osim toga, interes za radom u tvornici već je sad velik, iako u tlo nije zabijena nijedna lopata.
‘Morate računati na to da će direktno i indirektno za tvornicu biti vezano puno više ljudi, od kooperanata pa nadalje, zbog čega će biti veliki pokretači lokalnog i regionalnog razvoja. Cilj nam je stvoriti prepoznatljiv hrvatski proizvod, tražen i kvalitetan’, zaključio je poduzetnik i investitor Ristić.
