Izložbom „Sa Zadrom u mislima“ i tribinom u Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru obilježena je 100. obljetnica rođenja velikog zadarskog i hrvatskog povjesničara umjetnosti, akademika Ive Petriciolija.
Akademik Petricioli (čita se „petricioli“, a ne „petričoli“!, istaknuto je na tribini) bio je i arheolog, znanstvenik i pedagog iznimnog formata, koji je nakon završetka Klasične gimnazije u Splitu diplomirao i doktorirao u Zagrebu, gdje mu se nudila mogućnost građenja karijere. Ipak, ljubav prema rodnom gradu je presudila te se on parobrodom iskrcao u tada razrušeni Zadar te odlučio u njemu provesti ostatak svog života.
Biranim riječima o njemu su na tribini govorili njegovi nekadašnji studenti, profesor u mirovini Pavuša Vežić, dr. sc. Sofija Sorić i izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, djeca Mirna i Donat Petricioli, kao i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je istaknuo kako je Petricioli pridonio tome da se Zadrani imaju ponositi nečime što smatraju svojim identitetom, materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom.
– Ono u čemu nam je on kao pripadnicima akademske zajednice i danas uzor je doista jedno nesebično davanje i jedna zaljubljenost u svoju profesiju. On nije bio profesor i znanstvenik u radnom vremenu, nije samo otkrivao vidljive tragove naše kulturne baštine, nego je bio graditelj jedne zadarske škole povijesti umjetnosti, rekao je Faričić.
Istaknuo je i njegov izniman rad na dvjema starim kartama. Na jednoj staroj pomorskoj karti detektirao je imena naselja na Dugom otoku koja su današnjoj kartografiji nepoznata, a lokalni stanovnici ih i dana koriste, što pokazuje koliko je bio upoznat s tim prostorom.
– Zbog svega onoga što je dao našoj zajednici na polju znanosti, kulture, na polju nesebičnog dijeljenja svoga znanja sa svojim studentima, kolegicama i kolegama, doista je osoba koja može biti uzor i u današnjom trenutku. Neka nam on i drugi takovi znanstvenici budu svjetionici ne samo u polju znanosti, kulture i umjetnosti, nego i u tome što znači iskazivati nesebičnu ljubav prema svome kraju i ljudima koji ga nastanjuju, rekao je Faričić.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac istaknula je kako Petriciolijev rad nije poznavao granice razdoblja i da se na jednak način i s jednakom količinom strasti posvetio proučavanju predromaničke i romaničke umjetnosti i umjetnosti 19. stoljeća Dalmacije, osobito Zadra.
– Danas, sto godina nakon njegovog rođenja, možemo upravo na njegovom primjeru ponoviti sami sebi što to interdisciplinarnost uistinu jest i jesmo li postavili sami sebi granice u znanstvenom radu ako se usmjerimo samo na jedno polje ili smo spremni prihvatiti izazov onako kako ga je Petricioli prihvatio, rekla je Bekavac.
Ravnateljica Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan iznijela je gotovo nestvarne brojke o publikacijama koje je izdao ili u čijoj je izradi surađivao, nakon čega je o njegovom životu i radu u Zadru govorio Pavuša Vežić. Petricioli je rođen u drevnoj zadarskoj obitelji koja je teško podnosila godine kada je Zadar Rapalskim ugovorom potpao pod Italiju, i kada su ljudi s otoka gledali u grad koji se nalazi u drugoj državi. Pritisak za tadašnju inteligenciju je bio takav da je obitelj preselila u Preko kada su mu bile tri godine. U Splitu je pohađao Klasičnu gimnaziju koja mu je bila izvrsna podloga za obrazovanje u klasičnoj kulturi i jezicima te kasniji studij i doktorat-
– Vratio se u porušeni Zadar s pozivom da pomogne u obnovi grada i Arheološkog muzeja, koji je tada bio u crkvi sv. Donata. Od 1958. godine bio je na Odjelu za povijest umjetnosti, gdje je proveo svoj radni vijek. U svom znanstvenom radu jednaku je pažnju poklanjao važnijim spomenicima arhitekture, slikarstva, kiparstva i zlatarstva, a značajnu je ulogu imao u izradi urbanističkih planova pri obnovi grada. Knjige Prošlost Zadra 2 i 3, koje su objavljene u njegovom suautorstvu, danas su zlatne poluge literature o povijesti Zadra, istaknuo je Vežić.
Nakon tribine u prostorijama izložbene dvorane Državnog arhiva u Zadru otvorena je izložba memorabilija, fotografija i dokumenata iz njegove bogate ostavštine. Poseban naglasak stavljen je na njegov rad kao vrsnog fotografa i dokumentarista umjetnina, arhitekture i krajolika.
U popratnom programu Udruga turističkih vodiča Zadra “Donat” organizirala je dva tematska vođenja: jučer u 17 sati obići crkvu sv. Stošije na Puntamici (polazak s Obale kneza Domagoja ispred restorana Niko), a u petak 2. svibnja „Male zadarske crkve“ na Poluotoku.
