Unatoč povećanju broja palijativnih postelja i mobilnih timova, stanje palijativne skrbi u Hrvatskoj i dalje je – blago rečeno – daleko od zadovoljavajućeg.
U veljači ove godine udruga “Krugovi” s partnerima izradila je zagovarački dokument o unaprjeđenju palijativne skrbi. Njihov cilj je potaknuti donošenje novog Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbi koji još uvijek ne postoji, na što se upozorava i u ovih dana objavljenom Izvješću pučke pravobraniteljice. Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu donosi potresne primjere propusta u sustavu palijativne skrbi, odnosno liječenju terminalno bolesnih bolesnih pacijenata, piše Mirovina.hr.
Težak slučaj, koji se opisuje u Izvješću, odnosi se na pacijenta koji je bio nepokretan i u stanju kome te je dva mjeseca proveo u bolnici. Tijekom tog razdoblja kod pacijenta su se razvile teške rane, dekubitusi četvrtog stupnja, koji su utvrđeni odmah po njegovu premještaju u dom za starije. Pacijent nije bio ni propisno hranjen.
Prije prijema u posljednju bolnicu pacijent nije imao dekubituse, a obitelj zbog slabijeg imovinskog i zdravstvenog stanja te udaljenosti bolnice nije ga mogla često posjećivati. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) proveo je nadzor u bolnicama u kojima je ranije bio hospitaliziran i nije utvrdio nepravilnosti, dok Ministarstvo zdravstva, unatoč požurnicama i težini slučaja, više od godinu dana nije dostavilo nikakav odgovor o propustima u zadnjoj bolnici. Ispitni postupak još uvijek traje.
Izvješće podsjeća i na slučaj liječnika Krešimira Crnogaće, palijativnog pacijenta koji je preminuo u bolnici u Šibeniku. Njegova partnerica u javnosti je otvorila pitanje dostupnosti opioida za ublažavanje boli u bolničkoj palijativnoj skrbi. Stručno mišljenje Hrvatske liječničke komore o tom slučaju još se čeka, dok Hrvatsko društvo za liječenje boli upozorava na nedostatak ujednačene edukacije i izostanak uže specijalizacije iz medicine boli, što dovodi do nejednake dostupnosti liječenja za palijativne pacijente.
Iako HZZO navodi da je ugovoreno 768 palijativnih postelja u bolnicama i 14 u hospiciju, brojne zdravstvene ustanove, uključujući bolnice u Sisku, Ogulinu, Šibeniku i Vinkovcima nemaju dostatne kapacitete za rastuće potrebe. Ističe se i da povećanje broja postelja nije bilo praćeno dodatnim financiranjem, pa cijena koju HZZO plaća ne pokriva stvarne troškove liječenja. Palijativnu skrb u Hrvatskoj prema procjenama treba između 26.000 i 46.000 bolesnika.
Volonterska udruga La Verna, koja pruža podršku palijativnim pacijentima, upozorava na brojne sustavne probleme; od neprimjerene komunikacije prema obiteljima i pacijentima, preko otežanog ostvarivanja prava na kućnu njegu, do nedostatka mobilnih palijativnih timova i liječnika u njima.
Posebno zabrinjava što Nacionalni program razvoja palijativne skrbi još nije donesen. Iako je donošenje programa bilo planirano, Ministarstvo zdravstva najavljuje njegovo usvajanje tek krajem 2025. godine. Pučka pravobraniteljica ponovno je preporučila Vladi da žurno donese Nacionalni program kako bi se omogućila dostojanstvena skrb za najranjivije bolesnike, koji su sada često prepušteni sami sebi i svojim obiteljima.