Znanstvenici su uspjeli uzgojiti zube u laboratorijskim uvjetima, a to revolucionarno postignuće moglo bi otvoriti vrata njihovoj regeneraciji u čeljusti. Otkriće bi, prema riječima istraživača s uglednog King’s Collegea u Londonu, moglo ponuditi održivu alternativu postojećim stomatološkim rješenjima poput plombi i zubnih implantata, prenosi Independent.
Tim stručnjaka razvio je inovativan materijal koji oponaša prirodnu okolinu potrebnu za razvoj zuba, omogućujući stanicama komunikaciju i započinjanje procesa formiranja zubnog tkiva.
Dr. Ana Angelova-Volponi, ravnateljica Odjela za regenerativnu stomatologiju na King’s Collegeu, istaknula je da bi ovo istraživanje moglo ‘revolucionirati njegu zubi’ te značajno promijeniti način na koji liječimo one oštećene ili izgubljene.
Prema studiji, neke životinje, poput morskih pasa i slonova, tijekom života više puta regeneriraju zube. Nasuprot tome, ljudi imaju samo dva seta – mliječne i trajne zube – bez prirodne sposobnosti obnove nakon gubitka. Upravo zato sposobnost regeneracije zuba kod ljudi predstavljala bi ogroman napredak u području stomatologije.
Zubi iz laboratorija mogli bi se regenerirati
Za razliku od implantata i plombi, koji su statični i ne mogu se prilagoditi promjenama u ustima tijekom vremena, laboratorijski uzgojeni zubi, izrađeni od pacijentovih stanica, mogli bi se prirodno integrirati u čeljust, ponašajući se poput onih pravih – s mogućnošću regeneracije i prilagodbe.
Ovo istraživanje, provedeno u suradnji s Imperial Collegeom u Londonu, traje već više od desetljeća. Dr. Angelova-Volponi objasnila je proces.
‘Pomoću novih biomaterijala razvili smo mikrookruženje koje omogućuje stanicama učinkovitu komunikaciju, čime započinju proces formiranja zuba ‘u laboratorijskoj zdjelici’. Ovo se okruženje može prilagoditi da bi potaknulo i usmjerilo razvoj zuba. Zahvaljujući tome, danas smo korak bliže uzgoju ljudskih zuba u laboratoriju – možda već u bliskoj budućnosti’, rekla je Angelova-Volponi.
Xuechen Zhang, istraživač na Fakultetu stomatologije, oralnih i kraniofacijalnih znanosti, dodaje: ‘Plombe nisu optimalno rješenje za popravak zuba – s vremenom mogu oslabiti zubnu strukturu, imaju ograničen vijek trajanja te mogu uzrokovati daljnje propadanje ili povećanu osjetljivost. Implantati zahtijevaju invazivne kirurške zahvate i dobru kompatibilnost između implantata i čeljusne kosti. Oba rješenja su umjetna i ne vraćaju u potpunosti prirodnu funkcionalnost zuba, što dugoročno može dovesti do komplikacija.
S druge strane, laboratorijski uzgojeni zubi mogli bi se prirodno regenerirati i integrirati u čeljust poput onih pravih. Bili bi snažniji, dugotrajniji i ne bi nosili rizik od odbacivanja, nudeći biološki kompatibilnije i dugoročno održivije rješenje od plombi i implantata.’
Znanost brzo napreduje
Prethodni pokušaji uzgoja zuba u laboratoriju nisu bili uspješni jer stanice nisu mogle učinkovito međusobno komunicirati. No sada se otvaraju nove mogućnosti.
Istraživači trenutačno razmatraju dva pristupa: uzgoj cijelog zuba u laboratoriju prije implantacije ili implantaciju ranih zubnih stanica izravno u pacijentovu čeljust, gdje bi nastavile razvoj na prirodan način.
‘Imamo nekoliko pristupa za to da zub ponovno naraste u ustima. Jedna je mogućnost transplantacija mladih zubnih stanica na mjesto izgubljenog zuba, a koje bi potom prirodno rasle u ustima. Druga je opcija kompletan uzgoj zuba u laboratoriju te bi on zatim bio ugrađen pacijentu. U oba slučaja ključno je započeti rani razvoj zuba u laboratorijskim uvjetima.’
‘Kako ovo znanstveno područje napreduje, integracija takvih inovativnih tehnika ima potencijal donijeti pravu revoluciju u dentalnoj medicini, pružajući dugoročna, održiva i učinkovita rješenja za popravak i regeneraciju zuba’, zaključila je Angelova-Volponi, piše tportal.
