S ciljem zajedničkog rješavanja gorućih problema koji muče naše sugrađane, Mladen Ninčević, nezavisni kandidat za gradonačelnika grada Zadra, održao je drugi otvoreni dijalog s građanima u srijedu u hotelu A’mare.
Ovoga puta, teme o kojima se razgovaralo bile su dječji vrtići i škole, odnosno njihov nedostatak, što su problemi koji su dobro poznati roditeljima čija djeca, na primjer, ostaju bez mjesta zbog nedostatka kapaciteta.
Ninčević je naglasio da su razočaravajuće statistike vezane uz naš grad te nastavio:
“Brojke iz 2023. godine kažu da je rođeno 623 djeteta, dok je umrlo 789 stanovnika, što znači da je omjer rođenih i umrlih minus 166. Zadar, kakvog ga poznajemo, neće postojati u skoroj budućnosti. To je veliki razlog zbog kojeg ova tema mora biti na prvom mjestu. Moramo promijeniti taj omjer, moramo stvoriti pozitivne okolnosti za mlade obitelji i one koji žele zasnovati obitelj i imati više djece. Također je nevjerojatna činjenica da, ako želite da vam dijete upiše vrtić, morate nekog poznavati – svima bi trebali biti osigurani jednaki uvjeti”, kazao je.
Trenutni broj djece koji nemaju mjesta u vrtićima varira od 350 do 500. Ninčević smatra da su nam trenutno dostupni programi iz europskih fondova za izgradnju dovoljnog broja objekata koji bi mogli zadovoljiti te potrebe.
“Ukoliko dobijem povjerenje građana, izgradit ću osam vrtića u svom mandatu. Zašto osam? Zato što se s tim brojem mogu osigurati dobro raspoređeni objekti vrtića kroz cijeli grad, tako da roditelji ne moraju putovati daleko, već da budu što bliže kućama, a da bake i djedovi također mogu dolaziti po djecu. Potrebno je izgraditi 25 odjela-učionica u osam vrtića kako bi se zadovoljile ove potrebe.
Drugi razlog je da bismo najučinkovitije iskoristili europska sredstva – moramo graditi više manjih objekata sa svom potrebnom infrastrukturom, kao što su vanjski prostori, igraonice i parking za roditelje. Tako u budućnosti, uz mala sredstva, možemo dograditi još odjela sukladno povećanju novorođenih”, predstavio je svoj prijedlog Ninčević.
Naravno, vrlo je važno i da djeca u vrtićima provode kvalitetno i kreativno vrijeme, odnosno da postoji stručno osoblje koje može prepoznati je li dijete talentirano za određene aktivnosti i zatim ga usmjeriti u tom smjeru kroz daljnje odrastanje – čega, prema Ninčevićevim riječima, trenutno nedostaje u vrtićima.
“Vrlo je važan segment osiguravanje adekvatnih uvjeta u vrtićima kako bismo motivirali mlade obitelji da imaju više djece. Posebno je bitna izgradnja centra za kreativnost gdje bi izvan radnog vremena roditelji imali priliku ostaviti svoju djecu sa stručnim i adekvatnim osobljem, koje će, naravno, morati biti i adekvatno plaćeno.”
Ninčević je napomenuo da je Zadar “šampion” u činjenici da se od pet osnovnih škola u Hrvatskoj s preko 1000 djece – čak tri nalaze u Zadru.
“Situacija s prenapučenim osnovnim školama nije ništa manje zahtjevna, a to najbolje ilustrira činjenica da djeca idu u školu u dvije smjene i međusmjenu. Potrebno je izgraditi dodatnih 100 učionica u osam novih školskih objekata koji će primiti 2500 djece, kako bi se zadovoljile sve potrebe djece da idu u školu u jednoj smjeni. Roditelji koji idu na posao vrlo teško mogu iskoordinirati svoj dan ukoliko nema dovoljno mjesta u školama”, istaknuo je.
Kada je riječ o sustavu srednjih škola, također nedostaju dodatni objekti, ali kako djeca u toj dobi već samostalno odlaze u školu, to predstavlja manji problem za roditelje. No, Ninčević je upozorio na još jedan ozbiljan izazov.
“U našim srednjim školama trenutno nisu dobro osmišljeni programi u smislu potreba na tržištu – nema povezanosti između onoga što škole pružaju i onoga što tržište traži, a to najbolje osjetimo mi poduzetnici. Školujemo premalo kadrova koji nam stvarno nedostaju, a na tržište dolaze školovani kadrovi kojih imamo previše. Čak i oni koji završe zanate koji su nam potrebni imaju jako malo znanja nakon završene škole”, rekao je Ninčević.
Vrlo zanimljiva pitanja dolazila su i od publike, koja je bila zainteresirana za teme o kojima je govorio. Postavljena su pitanja o prijevozu djece u škole koje administrativno pripadaju gradu, nedostatku sportskih dvorana uz škole, potrebi koordinatora u školama plaćenih od strane grada i sličnim temama.
