Novi Zakon o grobljima; Evo što se mijenja za korisnike grobnih mjesta

Sabor raspravlja o prijedlogu novog Zakona o grobljima, kojim se uvode neka nova pravila važna za korisnike grobnih mjesta. Iako osnovni koncept upravljanja grobljima ostaje nepromijenjen – groblja su javno dobro u vlasništvu jedinica lokalne samouprave – zakon donosi stroža pravila u vezi s pravima i obvezama korisnika te jasnije postupke za upravitelje.

Jedna od većih promjena odnosi se na premještanje cijelih groblja. Dosad je ono bilo moguće tek nakon 100 godina od posljednjeg ukopa, što je u mnogim slučajevima onemogućavalo gradnju novih prometnica i drugih infrastrukturnih zahvata. Novi zakon predviđa da će premještanje biti moguće nakon 30 godina, a u slučaju projekata od interesa za Republiku Hrvatsku čak nakon samo deset godina. Prema obrazloženju Vlade, postoje napuštena groblja na kojima više od 30 godina nije bilo ukopa, a koja koče važne infrastrukturne projekte, poput proširenja cesta, donosi portal Mirovina.hr. 

Koliko košta grobno mjesto? Oglasnici nude širok izbor po različitim cijenama, ali…

Pravo korištenja grobnog mjesta ostaje nasljedno, kao i do sada, ali novi zakon predviđa strožu proceduru nasljeđivanja i ustupanja. Javnim bilježnicima uvodi se obveza da upraviteljima groblja dostavljaju rješenja o nasljeđivanju prava korištenja, a pravo korištenja moći će se ustupiti trećim osobama samo pisanim i javnobilježnički ovjerenim ugovorom. Inače, poznato je da postoji prilično učestala praksa ustupanja grobnih mjesta. U internetskim oglasnicima nude se brojna grobna mjesta, a cijene se kreću od nekoliko tisuća, do nekoliko desetaka tisuća eura. Sada će taj prijenos prava biti preciznije reguliran, kako bi se izbjegle zloupotrebe.

Što se tiče pravo korištenja grobnog mjesta, korisnik ga može izgubiti ako deset godina zaredom ne plaća godišnju grobnu naknadu, što je bilo propisano i ranijim zakonom. Međutim, novi zakon prvi put uvodi obvezu donošenja formalnog rješenja o prestanku prava korištenja te omogućuje korisnicima pravo žalbe ili pokretanje upravnog spora. Nakon što pravo prestane, posmrtni ostaci iz napuštenog groba premještaju se u zajedničku grobnicu, a grobno mjesto može se dodijeliti novom korisniku.

Za razliku od dosadašnjeg zakona, koji je propisivao da grob mora ostati prazan 15 godina nakon prestanka prava korištenja, novi zakon omogućuje ponovno korištenje groba odmah nakon premještanja posmrtnih ostataka.

Zakonom se propisuje i uklanjanje nadgrobnih spomenika i natpisa koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, veličaju agresiju na Hrvatsku ili omalovažavaju Domovinski rat. Ako korisnik u roku od 30 dana od upozorenja ne ukloni sporni spomenik, uklanjanje će izvršiti upravitelj groblja na njegov trošak. Spomenici postavljeni prije 30. svibnja 1990. neće biti obuhvaćeni ovim pravilima.

Uz stroža pravila za upravljanje i korištenje, novi zakon uvodi obvezu vođenja javno dostupnih grobnih očevidnika. Građani će tako moći lakše doći do informacija o slobodnim i postojećim grobnim mjestima. Posebno se uređuje i status memorijalnih groblja za poginule hrvatske branitelje, kojima će upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Javno savjetovanje o novom Zakonu o grobljima donijelo je i neke nesvakidašnje prijedloge. Jedan od građana predložio je da se nakon smrti omogući potpuno prirodan nestanak tijela – tako da ga pojedu divlje životinje. U komentaru je naveo da bi volio izbjeći tradicionalne običaje poput donošenja cvijeća i paljenja lampiona, koje smatra ekološki štetnima, te izrazio želju da za njim ne ostane nikakav trajni trag.

Premda je prijedlog bio zanimljiv doprinos raspravi o ekološkim alternativama, Vlada ga je “primila na znanje”, dok je i sam autor komentara naveo da njegov prijedlog možda ne spada u okvir Zakona o grobljima.