Starije su osobe često izložene različitim oblicima nasilja. Unatoč tome, malo je istraživanja o nasilju nad starijim osobama. Malen je i broj prijava jer se žrtve boje prijaviti nasilje, sram ih je, a nerijetko i štite nasilnika koji je često član obitelji.
Pučka pravobraniteljica ukazuje kako iz načina prikazivanja podataka nije jasno kada se radi o rodno uvjetovanom nasilju, kada o nasilju nad starijim osobama, a kada o oboje. Starije žene mogu biti izložene diskriminaciji i nasilju i temeljem roda i temeljem dobi. Ured pravobraniteljice je izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uključen u Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanje sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji. Tako će, kažu, moći više štititi prava starijih osoba i na ovom području, piše portal Mirovina.hr.
Prikupljanje preciznih podataka o nasilju nad starijima, ističe u Izvješću za 2024. godinu pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, treba biti temelj preventivnih programa i doprinijeti djelotvornijim odgovorima na nasilje nad starijima, što državi u konačnici treba postati prioritet.
Tijekom 2023. godine bilo je 1.059 starijih osoba kao žrtava obiteljskog nasilja, prema podacima MUP-a, dok su sudovi evidentirali 854 žrtve starije životne dobi, 567 žena i 287 muškaraca. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike evidentiralo je 602 slučaja zanemarivanja potreba starije osobe. Takvi podaci ne daju uvod u cjelokupno nasilje nad starijima niti u njegove uzroke.
– Pritužbe koje zaprimamo pokazuju da su imovinsko-pravni interesi te neriješeni imovinsko-pravni prijepori između članova obitelji često povezani s nasiljem nad starijim osobama. Nasljeđivanje nekretnina, podjela obiteljske imovine i s time povezani sukobi mogu voditi i do različitih oblika nasilja prema starijim članovima obitelji, nerijetko vlasnicima sporne imovine. Nadležna tijela takve slučajeve u pravilu tretiraju od incidenta do incidenta nakon čega, bez detaljnog sagledavanja detalja i uzroka nastalog sukoba, procesuiraju sve sudionike incidenta. Oblike koji ne predstavljaju fizičko nasilje nadležna tijela često ne prepoznaju, a i mehanizmi zaštite žrtava uglavnom su usmjereni na zaštitu od fizičkog nasilja, piše pravobraniteljica.
U Izvješću za 2023. godinu preporučili su edukaciju zaposlenika MUP-a i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a tu preporuku sada ponavljaju i ua 2024., jer nisu učinjeni veliki pomaci. Problem nasilja nad osobama starije dobi prepoznale su B.a.b.e. kroz projekt ‘puSHEd – protect, understand, support: Help the elderly’, a provode aktivnosti usmjerene na razvijanje specifičnih paketa podrške starijim ženama žrtvama nasilja.
Zločin iz mržnje karakterizirati i kroz dob žrtava
Pravobraniteljica se osvrnula i na ubojstvo korisnika i zaposlenika u Domu za starije i nemoćne osobe u Daruvaru, o čemu smo pisali ovdje. Jedan je to od najtežih zločina koji se dogodio u ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj.
– U cilju prevencije sličnih događaja u budućnosti, smatramo da je ovaj događaj važno detaljno analizirati. U tom kontekstu ukazujemo da je nedavno usvojena Preporuka Vijeća ministara o suzbijanju zločina iz mržnje… Kazneni zakon propisuje zatvoreni krug osobina koje se odnose na zločine iz mržnje, pri čemu ne navodi dob kao osobinu žrtve zločina iz mržnje. Stoga pučka pravobraniteljica preporučuje proširenje liste karakteristika koje se štite Kaznenim zakonom u odnosu na zločin iz mržnje, tako da uključi i dob, zaključuje, između ostaloga, o ovoj temi pravobraniteljica, donosi ovaj portal.
