Građani Hrvatske sve više vjeruju u iluminatske zavjere i digitalni nadzor!

Građani Hrvatske iskazuju jake negativne emocije prema politici i političarima, a rastu vjerovanja u antisemitske teorije zavjere, teorije “velike farme” i digitalnog nadzora, zaključak je istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) predstavljenog u srijedu.

Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ) Nebojša Blanuša predstavio je rezultate istraživanja ADMO-a o povjerenju u institucije, percepciji političke efikasnosti te emocijama prema politici i političarima provedenima u ožujku ove godine usporedivši ih s rezultatima istraživanja iz 2022. i onih od prošle godine.

Povjerenje u institucije permanentno je slabo i dijelom je izraz otuđenosti od politike. Jedini je veći porast povjerenja u Predsjednika RH nakon izbora, kazao je Blanuša pojasnivši da je to moguća posljedica postizbornog entuzijazma. Konkretno, prema posljednjem istraživanju, čak 50 posto ispitanika ima povjerenje u predsjednika, dok je lani u srpnju povjerenje imalo 34 posto.

Prema predstavljenim podacima, građani Hrvatske najviše vjeruju, s ocjenom 5 ili više na listi od 10, članovima obitelji, znanstvenicima, vojsci, policiji i “ljudima druge nacionalnosti”. S druge strane, najmanje vjeruju pravosuđu, vladi, Saboru i političkim strankama s ocjenama između 2 i 2,5.

Odbojnost i anksioznost prevladavajuće emocije prema politici i političarima

Istraživanje je pokazalo i da su prevladavajuće emocije ispitanika prema politici i političarima odbojnost i anksioznost – odnosno da prednjače ogorčenost, ljutnja, zabrinutost, gađenje i bespomoćnost, a istovremeno su nada i povjerenje u političare i politiku na listi od 0 do 4 ocijenjeni između 0,5 do 1.

Upravo odbojnost i anksioznost prema politici i političarima imaju veliku ulogu u sklonosti prema teorijama zavjere, istaknuto je na skupu gdje su predstavljeni podaci i o “starim” globalnim teorijama zavjerama.

Prema rezultatima, najviše ispitanika vjeruje u teoriju zavjere da se “svatko tko ima računalo spojeno na internet tajno prati i nadzire” u što sada vjeruje oko 47 posto ispitanika, a u siječnju 2022. u to je vjerovalo njih oko 36 posto.

Slijedi vjerovanje da “velike farmaceutske tvrtke namjerno šire razne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova”, “da postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu” te da “masoni i iluminati već duže vrijeme znatno utječu na odluke vlasti u mnogim državama”.

U globalnu teoriju zavjeru da “Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima” vjeruje čak 35 posto ispitanika dok je prema lanjskom istraživanju u to vjerovalo oko 30 posto ispitanika.

U istraživanju se navodi i da je među “novim” viralnim teorijama zavjera kod hrvatskih ispitanika trenutačno vodeća ona o tzv “Great Replacementu” (teorija velike zamjene stanovništva) s tezom da to provode “radikalni islamisti s planovima terorističkih napada”, a slijede one o covidu-19, “Great Resetu”, Quanonu i LGBTQ zajednici.

Najmanje se vjeruje u teorije zavjere o klimatskim promjenama

Posebno se ističe i nove teorije zavjere koje se odnose na rat u Ukrajini, među kojima prednjači teorija da “ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj primaju izdašnu socijalnu pomoć, a voze se u skupim automobilima” u što vjeruje oko 52 posto ispitanih.

Najmanje se, pak, vjeruje u teorije zavjere o klimatskim promjenama – u “chemtrailove” i u globalnu teoriju zavjere “da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika” u što vjeruje oko 15 posto ispitanika.

U istraživanju se navode i bitne sastavnice populizma kod ispitanika te da su izraženiji antielitizam i democentričnost, ali i da je uvjerenje homogenosti naroda manje izraženo, istaknuo je asistent sa zagrebačkog FPZ-a Bartul Vuksan-Ćusa.

Pritom ističe i da su birači svih stranaka i pripadnici ideoloških grupa približno jednako skloni populizmu, o čemu su govorile i profesorice Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković i Ivana Hromatko.

Profesor Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, predstavio je analizu financijske učinkovitosti medijskog sektora u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na financijsku održivost medijskih poduzeća.

Anketno istraživanje ADMO bilo je provedeno tijekom veljače i ožujka na uzorku od 690 osoba u dobi od 18 do 65 godina koji koriste internet. Riječ je o trećem valu istraživanja u okviru projekta ADMO, putem panel ankete koja je započela 2022.kao dio prethodnog projekta Pro-Fact, piše Zimo.