U okviru podataka o prosječnim plaćama koje su u prethodnom mjesecu isplaćene za blizu milijun i pol zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj državna statistika pokazuje i u kojim su djelatnostima one u prosjeku bile najveće, odnosno najmanje. Od mjeseca do mjeseca poredak nekoliko djelatnosti s najvećim prosječnim isplatama se donekle mijenja, ali više-manje se zna koje branše prednjače po plaćama, donosi Poslovni dnevnik.
Osim, primjerice, opće razine profitabilnosti ili dodane vrijednosti, ti podaci odražavaju i obrazovnu strukturu u pojedinim sektorima, no jednom godišnje državni statističari daju i pregled gdje su u prosjeku najbolje plaćene fakultetske diplome odnosno VSS radna mjesta, a gdje, recimo srednja stručna sprema.
Prema najnovijem takvom pregledu ukupnih isplata, fakultetske diplome u 2023. godini u prosjeku su najviše vrijedile zaposlenima u automobilskoj industriji odnosno u djelatnosti proizvodnje auto dijelova, u kojoj je te godine za VSS kadrove prosječna neto plaća iznosila čak 2343 eura ili 40-ak posto više od prosjeka te djelatnosti neovisno o stručnoj spremi. Istodobno, u usporedbi s prosjekom za radna mjesta s visokom stručnom spremom na razini svih djelatnosti (1413 eura) to je za gotovo dvije trećine više, a u odnosu na ukupan državni prosjek neto plaća u toj godini je više nego dvostruko više.
Kako objašnjavaju u DZS-u, prosječne isplaćene neto plaća pritom obuhvaćaju plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja te primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi (dakle, povrh neoporezivih isplata). Veće plaće od 2000 eura za visokoobrazovane zaposlenike (koji su radili tijekom cijele godine) isplaćene su u još šest djelatnosti.
Druge najveće, gotovo 2200 eura u prosjeku, isplaćene su u djelatnosti zdravstvene zaštite, ali s obzirom na jači tempo povećanja plaća u javnom sektoru nego u perivatnom, s objavom pregleda za 2024. zdravstvo bi moglo zasjesti na vrh ljestvice.
Kao i ranijih godina, među djelatnostima u kojima se fakultetske diplome u Hrvatskoj najbolje plaćaju su i poduzeća klasificirana u djelatnosti promidžbe (reklame i propagande) te istraživanja tržišta, koja je npr. dvije godine prije bila na samom vrhu. U 2023. u toj su branši za visokoobrazovane prosječne neto isplate iznosile 2173 eura.
Na četvrtom su mjestu bili VSS zaposlenici u proizvodnji električne opreme (s prosječnih 2168 eura, a veće od 2000 eura bile su prosječne isplaćene neto plaće u duhanskoj industriji (2128 eura), proizvodnji pića (2093 eura) te farmaceutskoj industriji (2038 eura). U zračnom prijevozu, računalnom programiranju i informacijskim uslužnim djelatnostima, kao i u financijskom sektoru i rudarstvu isplaćene neto plaće za VSS radna mjesta bila su rasponu između 1900 i 2000 eura.
No, u zračnom prijevozu npr. kod zaposlenih s višom školskom zabilježene su više prosječne isplate nego kod VSS-a, za VŠS radna mjesta plaća je iznosila 2384 eura, a sličan je slučaj i u djelatnosti skladištenja i pratećih djelatnosti u prometu (s mjesečnom neto plaćom od 2129 eura).
Istodobno, rad sa srednjom stručnom spremom u 2023. je bio najbolje plaćen u informacijskih uslužnim djelatnostima s 1548 eura isplaćene prosječne neto plaće, te u računalnom programiranju i zračnom prijevozu, gdje su SSS kadrovima u prosjeku plaće bile nešto manje od 1400 eura.
