Ako želite iznajmljivati apartmane ili kuće za odmor, evo koje sve dozvole trebate

Koje su sve dozvole potrebne da bi se bavili iznajmljivanjem apartmana, kuća za odmor ili soba? To pitanje postaje sve aktualnije s približavanjem turističke sezone za sve koji od toga žele dodatno zaraditi.

Kuću za odmor u, primjerice, istarskom Štinjanu Lorena iznajmljuje više od 10 godina. Kako bi se uopće mogla baviti tim poslom, morala je ispuniti uvjete. Prije svega dokazati vlasništvo i dobiti uporabnu dozvolu, prenosi HRT.

“Ured vam propisuje koje uvjete morate zadovoljiti da biste imali dvije, tri, četiri ili pet zvjezdica, ovisno na što ciljate. Sigurno, ako želite više zvjezdica, onda sam objekt mora biti adekvatno opremljen”, kaže.

Tako npr. novi apartman s dvije sobe mora imati najmanje 64 četvorna metra, kuća za odmor s dvije sobe najmanje 67. Propisani su i posebni uvjeti za namještaj i opremu, koji se odnose na dimenzije kreveta i garniture za sjedenje, dodatno je propisana oprema u kupaonici, izgled fasade, vanjska rasvjeta i ostalo.

Iznajmljivači zahtjev podnose mjerodavnom uredu u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, koji izlazi na teren i utvrđuje je li sve prema pravilima.

“S obzirom da je to ispitni postupak po zakonu općem upravnom postupku, ta rješenja se izdaju u roku od 60 dana od dana podnošenja urednoga zahtjeva. Što se tiče daljnjeg postupanja, ministarstvo je tu drugostupanjsko tijelo, što znači da odlučuje u povodu žalbi”, kaže Irena Podgajski, načelnica za pravni sektor, Ministarstvo turizma i sporta.

Ako se nitko ne žali – iznajmljivač počinje legalno raditi. Je li sve prema zakonu zatim kontrolira Državni inspektorat, koji provjerava jesu li ispunjeni minimalni uvjeti s obzirom na kategorizaciju, prijavljuju li iznajmljivači goste i plaćaju li sve turističke pristojbe.

Koliko ih iznajmljuje na crno?

“Ako se utvrdi da fizička osoba koja pruža usluge smještaja ili se eventualno oglašava na internetskim platformama za pružanje usluga smještaja nema rješenje tog nadležnog upravnog tijela o odobrenju tijela za pružanje usluga smještaja, onda je riječ o neregistriranom pružatelju usluga u domaćinstvu, tzv. nelegalnom iznajmljivaču”, napominje Ivana Adžaga, načelnica Sektora za nadzor u turizmu i ugostiteljstvu, Državni inspektorat.

U lovu na one koji rade “na crno” turistički inspektori prošle su godine proveli oko 2 tisuće inspekcija i uhvatili više od 40 nelegalnih iznajmljivača. Kazne iznose od 1300 do 4 tisuće eura te im se zabranjuje rad, prenosi Poslovni dnevnik.