Kruzing industrija u hrvatskom Jadranu doživjela je značajan porast 2024. godine, s 13,9 posto više putovanja i čak 20,8 posto više putnika u odnosu na 2023. godinu. Međutim, iza ovih pozitivnih brojki krije se ekološka cijena koju ova industrija nosi, a koja postaje sve očiglednija u popularnim lučkim destinacijama poput Zadra.
U prošloj godini u Hrvatsku je uplovilo 86 stranih kruzera, koji su ostvarili 736 kružnih putovanja. Na brodovima se nalazilo milijun putnika, koji su u zemlji boravili 1690 dana. Najveći broj putovanja ostvareno je u rujnu, listopadu i srpnju, dok su ključne luke poput Dubrovnika, Splita i Zadra zabilježile velike brojke posjeta. Zadar je tako privukao 219 posjeta kruzerima, što čini značajan udio u turističkom prometu grada.
Međutim, s rastom broja kruzera dolazi i ekološki izazov. Emisije stakleničkih plinova i velika onečišćenja zraka, koje kruzeri ostavljaju, postaju sve ozbiljniji problem. Stručnjaci i ekološke organizacije upozoravaju da trenutni model turizma u sredozemnim destinacijama poput Hrvatske i Španjolske dovodi do ozbiljnih prijetnji okolišu.
Španjolske luke, na primjer, zabilježile su povijesni porast broja putnika na kruzerima, dok je Barcelona ostala na čelnoj poziciji s rekordnim brojem brodova i putnika.
Iako ovi podaci ukazuju na ekonomski uspjeh, nevladine organizacije poput Ecologistas en Acción upozoravaju da ovakav način turizma dovodi do neodrživog iskorištavanja ekosustava i stvara ozbiljne socijalne nejednakosti.
Slično tome, u Hrvatskoj se postavlja pitanje kako balansirati ekonomske koristi od kruzera s dugoročnim očuvanjem okoliša. Rastuće emisije plinova i onečišćenje zraka ozbiljno ugrožavaju zdravlje lokalnih zajednica, a učinak velikih brodova na morski ekosustav također nije zanemariv.
Iako postoje inicijative i pritisci na brodarske kompanije da poboljšaju svoju ekološku odgovornost, brojni kruzeri i dalje koriste fosilna goriva, dok su promjene u industriji spore. Za sada, samo nekoliko operatera, poput norveških Hurtigrutena, postiže bolje rezultate u smanjenju emisija i zaštiti okoliša, zahvaljujući povoljnijim uvjetima za proizvodnju čiste energije.
S obzirom na aktualni trend rasta kruzing turizma, ključno pitanje za gradove poput Zadra bit će kako usmjeriti industriju prema održivijem modelu. Stručnjaci upozoravaju da bez značajnih promjena, ekološka cijena ovih putovanja može postati nepodnošljiva za lokalne zajednice i prirodu, čime bi se ugrozio dugoročni razvoj turizma na Jadranu.
