Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je u javno savjetovanje novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama.
Pravilnik o kućnome redu općeg je karaktera, sadrži 24 članka koji se odnose na pravila korištenja zajedničkih prostora u zgradi. Svaka zgrada može donijeti i dodatna posebna pravila. Novi pravilnik bit će donesen do 1. travnja, donosi Index.
Pravilnikom se propusuje kućni red na način da se određuju dopuštene razine buke i sprječavanje nakupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, navodi se satnica kućnog reda i mira te odstupanja u iznimnim slučajevima kao i obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove.
Osim toga, pravilnik propisuje što je dopušteno držati te što nije dopušteno činiti na lođama, balkonima i terasama (posebnim i zajedničkim dijelovima zgrada), kakve su obaveze suvlasnika oko održavanja vodovodnih i sanitarnih uređaja u posebnim dijelovima zgrada te koje su obveze vlasnika kućnih ljubimaca. Prijedlogom pravilnika propisuje se i vrijeme izvođenja radova u posebnim dijelovima zgrade tijekom radnih i neradnih dana te obvezu najave početka radova.
Na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa ne smiju se postavljati tende, roloi ili sjenila osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.
Nije dozvoljeno ostavljanje bicikala, skutera, motocikala, romobila, ormara, kuhinjskih aparata, vreća, kutija, obuće, otpada i drugih stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati izgled u kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima i na okućnici. Izuzetak je držanje bicikala i romobila u unutarnjim zajedničkim dijelovima zgrade pod uvjetom da je korisnicima osiguran slobodan prolaz od najmanje 120 centimetara (suvlasnici donose zajedničkom odlukom).
Dozvoljeno je držanje dječjih i invalidskih kolica u zajedničkim prostorijama koja također ne smiju ometati slobodan prolaz. Kućne veže, stubišta, prolazi i zajednički hodnici moraju biti osvijetljeni, dok je u podrumu zabrano držanje lako zapaljivih stvari i tekućina. Svaki suvlasnik dužan je brinuti da ulazna vrata zgrade moraju biti stalno zatvorena i osigurana električnom bravom ili zaključana.
Korisnici su dužni održavati čistoću stubišta, hodnika i ostalih zajedničkih dijelova te ih čuvati od oštećenja, dužni su organizirati čišćenje snijega i leda s krovova i pločnika te spriječiti nastanak štete drugim korisnicima zgrade i trećim osobama u svezi sa snijegom i ledom na svim površinama koje se nalaze na građevinskoj čestici zgrade.
Ima li zgrada zajedničko dvorište, ono se ne smije koristiti za trajni smještaj građevinskog i drugog materijala, za parkiranje vozila na način da se onemogućava ulazak i izlazak drugih vozila, za samovoljno ograđivanje ili blokiranje zajedničkog dijela za osobno parkiranje vozila ili smještaj stvari, kao ni za pranje vozila.
Cvijeće, odnosno drugo bilje i raslinje koje se nalazi balkonu, terasi, lođi, vrtu odnosno u drugom posebnom ili zajedničkom dijelu zgrade mora se držati u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada.
Stanovnici ne smiju prolijevati tekućine, isprašivati posteljinu, tepihe ili krpe te bacati predmete, opuške i slično kroz prozore, vrata, balkone i lođe zgrade.
Stanovnici ne smiju vikom, glasnom glazbom, kućnim radovima ili na neki drugi način stvarati ili omogućiti stvaranje neprimjerene buke ili narušavati red i mir u zgradi radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. Jednogodišnju proslavu mogu imati, ali ako se ona “najavi dva dana prije održavanja i ako ne traje dulje od ponoći”.
Za nepridržavanje odredbi kućnoga reda propisuju se novčane naknade u skladu s odredbama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te međuvlasničkim ugovorom. Svaki suvlasnik koji primijeti povredu kućnog reda može takvu povredu dokumentirati i zatim inicirati prikupljanje potpisa suvlasnika.
“Povreda kućnog reda utvrđena je kada suvlasnici koji imaju natpolovičnu većinu potpišu ili potvrde elektroničkom poštom odluku o nepridržavanju pravila kućnog reda. Upravitelj zgrade će, nakon što je donesena odluka, na zahtjev jednog suvlasnika uputiti opomenu o obvezi pridržavanja kućnog reda onome suvlasniku koji se ne pridržava kućnog reda.
Ako se radi o povredi kućnog reda trajnije naravi, u opomeni je potrebno odrediti rok za otklanjanje povrede. Međuvlasničkim ugovorom moguće je propisati obvezu plaćanja naknade za povrede kućnog reda.
Upravitelj zgrade će suvlasniku kojem u razdoblju od dvije godine uputi tri opomene, uz treću i svaku sljedeću opomenu u tom razdoblju izdati odluku o naknadi za nepridržavanje kućnog reda”, stoji u Zakonu.
Kazna može biti od 50 do 500 eura, a uplaćuje se na račun zajedničke pričuve.