Europska komisija priprema strategiju za kriznu pripravnost koja bi trebala osigurati veću otpornost građana i institucija u slučaju rata, kibernetičkih napada, prirodnih katastrofa i drugih prijetnji.
Prema nacrtu dokumenta, koji je na uvid dobio Politico, svi građani EU trebali bi imati dovoljno zaliha hrane i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata u slučaju krize.
“U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije”, navodi se u dokumentu koji naglašava potrebu za pripremom u svim sektorima društva.
Poseban naglasak stavljen je na ratne prijetnje i krizne situacije koje bi mogle paralizirati opskrbne lance, financijske sustave i infrastrukturu.
Priprema za ratne scenarije
Iako ne uvodi nove obrambene inicijative, strategija predlaže model upravljanja krizama po uzoru na sjevernoeuropske zemlje, gdje je cijelo društvo uključeno u pripravnost – od građana do poduzeća i vlada. Plan Komisije oslanja se na zaključke Niinistöovog izvješća, koje je predložilo mjere za poboljšanje spremnosti EU-a na rat i civilnu obranu.
Prijetnja geopolitičkog sukoba može doći ne samo u obliku vojnih ofenziva, već i putem kibernetičkih napada koji ciljaju ključnu infrastrukturu poput energetskih mreža.
Posebno su ugrožene zemlje na istočnom krilu Europe, gdje su kibernetički napadi u stalnom porastu.
Komisija planira uspostavu “europskog sustava upozorenja na kibernetičku sigurnost”, koji bi omogućio pravovremeno otkrivanje prijetnji i bolje razumijevanje sigurnosne situacije. Također se predlaže jačanje suradnje s NATO-om i veću koordinaciju između država članica u obrani od potencijalnih napada.
Ključna uloga individualne pripravnosti
Osim institucionalnih mjera, Komisija naglašava i odgovornost pojedinaca u kriznim situacijama. Svako kućanstvo trebalo bi imati osnovne zalihe hrane, vode i lijekova za najmanje tri dana.
Također se preporučuje osposobljavanje stanovništva za postupanje u hitnim situacijama, uključujući znanje o skloništima, kriznoj komunikaciji i osnovnim medicinskim postupcima.
Pripravnost nije samo vezana uz ratne prijetnje – uključuje i odgovore na prirodne katastrofe poput poplava i potresa. Komisija predlaže reviziju financijskih instrumenata za krizni odgovor, kako bi se osiguralo brzo djelovanje u slučaju katastrofa.
Strategija će biti predstavljena u srijedu, a Europska komisija očekuje da će se kroz njezinu provedbu osnažiti otpornost EU-a na sve vrste prijetnji – od ratnih sukoba do klimatskih promjena, piše Politico.
