Sveučilište u Zadru i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu priredili su predstavljanje Zbornika o Nikoli Andriću, devetnaestog zbornika u ediciji Hrvatski književni povjesničari.
Nikola Andrić (1867 – 1942) hrvatski je književni povjesničar, književnik, filolog, prevoditelj, dramaturg, leksikograf, književni komparatist i kazališni djelatnik. Studirao je slavistiku u Beču i romanistiku u Parizu a 1897. doktorirao filologiju u Beču. Jedan je od osnivača i prvi upravitelj osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta, a 1913. pokreće popularnu Zabavnu biblioteku u kojoj su u gotovo trideset godina izlaženja objavljena 603 sveska, čime je hrvatskoj čitalačkoj publici podastrto mnoštvo vrijednih djela svjetske književnosti. Bio je član i neko vrijeme predsjednik Matice hrvatske, predsjednik Društva hrvatskih književnika te predsjednik Društva prijatelja Poljske.
– Putanja znanstvenog Andrićevog djelovanja jasna je slika uključenosti hrvatske kulture i znanosti u europsku kulturu i znanost, u tada vodećim europskim središtima, Beču kao kulturnoj prijestolnici Habsburške Monarhije i Parizu kao jedne od prijestolnica cijelog svijeta. Dužni smo zahvaliti prof. Maštroviću, našem nekadašnjem zaposleniku, na objavi zbornika velikana hrvatske povijesti i književnosti, a vjerujem da će jedno od sljedećih izdanja biti posvećeno Slobodanu Prosperovu Novaku, čijom smo prisutnošću danas počašćeni, istaknuo je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
O zborniku i Andrićevom djelu i životu govorili su glavni urednik prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, professor emeritus Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. sc. Zaneta Sambunjak, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević i prof. dr. sc. Robert Bacalja. Maštrović je istaknuo kako je Andrić doktorirao u Beču kod Vatroslava Jagića, bio je predsjednik Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika te je dao enormni prinos hrvatskoj filologiji.
– Ako je Jagić prvi otac hrvatske komparatistike, onda je Andrić prvi sin hrvatske komparatistike. Prvi je sistematizirao i u izdanju Matice hrvatske objavio šest svezaka hrvatske usmene književnosti, ali je bio i vrstan putopisac, zaključio je Prosperov Novak.
