Inflacija u Hrvatskoj blago je usporila u veljači, pokazuju preliminarne procjene koje je u ponedjeljak objavio Eurostat. S razine od pet posto u siječnju – što je peti uzastopni mjesec u kojim se bilježi rast inflacije dosegnuvši najvišu stopu inflacije u posljednjih 13 mjeseci – godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP) u veljači je pala na 4,7 posto.
Usprkos blagom padu, Hrvatska je i dalje u vrhu zemalja po rastu cijena. U veljači samo je Estonija imala višu inflaciju gdje je inflacija skočila na pet posto. Nakon Estonije i Hrvatske najviši skok cijena u posljednjih godinu dana bilježi Belgija s 4,4 posto, piše portal Financije.hr.
Prosječna inflacija u eurozoni u veljači se blago spustila na 2,4 posto s siječanjskih 2,5 posto, čime se spustila na razinu zabilježenu u prosincu 2024. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na rast prosječnih cijena najviše su utjecale cijene usluga, a nakon toga cijene hrane i pića koje ukupnoj inflaciji pridonose s 1,6 postotnih bodova. U posljednjih pet godina cijene hrane i pića u prosjeku su porasle za 43 posto.
Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, prošle se godine usporila sa 6,1 posto u prosincu 2023. na prosječnih 4,5 posto. Razlozi prošlogodišnjeg usporavanja rasta temeljne inflacije vide su u nižim uvoznim inflatornim pritiscima i u nešto manjoj mjeri u usporavanju rasta cijena usluga.
Analitičari HNB-a primijetili su da se inflacija u Hrvatskoj tijekom prvih jedanaest mjeseci 2024. usporila više od inflacije u eurozoni. Prema podacima središnje banke, u studenome je inflacija u Hrvatskoj bila viša za 1,7 postotnih bodova u odnosu na prosjek eurozone, dok je ta razlika na kraju 2023. iznosila 2,5 postotnih bodova. Nabrajajući razloge HNB je u svojim makroekonomskim analizama naveo da višoj inflaciji u Hrvatskoj među ostalim pridonose i „razlike u strukturi potrošačke košarice s većim udjelom hrane u uvjetima još uvijek relativno snažnog rasta cijena hrane“. Drugim riječima, hrvatski građani ne samo da na hranu troše veći dio svojih primanja u odnosu na građane ostalih zemalja članica eurozone, nego i cijena hrane snažno raste.
U Hrvatskoj hrana je uvijek bila skupa, za dobar dio građana i preskupa u odnosu na njihova primanja. Sada kada imamo euro pa se cijene (kao i plaće) mogu lako uspoređivati s onima u ostalim državama EU-a, osobito s onima u susjednim zemljama u koje dio hrvatskih građana sve češće odlazi kupovati jer je tamo sve puno jeftinije, uključujući i hrvatske proizvode, bojkot potrošača poprima sve veće razmjere. Potrošači su zbog skupoće uprli prstom u trgovce uvjereni da oni na njima ostvaruju „ekstraprofit“, ali i nametnuli pitanja zašto su u Hrvatskoj cijene više nego u okruženju, zbog čega se inflacija kod nas ubrzava dok se u eurozoni približava ciljanih dva posto i, na kraju krajeva, tko je za to kriv.
Cijena hrane izrazito snažno rasla je tijekom 2022., u nekim mjesecima čak i 20-ak posto, da bi taj rast u prvoj polovici prošle godine spustio na 1,5 posto, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena. I taman kad se činilo da su izrazito visoka poskupljenja hrane stala, cijene hrane počele su opet rasti. Zašto? Što utječe na taj rast?
„Rast cijene plina i drugih energenata u industriji pored rasta troška radne snage i rasta cijena sirovina značajno utječe na cijene hrane, i anticipira se kao inflacijsko očekivanje u cijenama i znatno prije nego to pokaže stopa inflacije. Mislim da nam se to upravo dogodilo po pitanju rasta cijena hrane od jeseni do danas”, tumači za financije.hr Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Prije nego što su uopće proizvodi dakle došli na police trgovina, poskupili su u proizvodnji. U svibnju prošle godine proizvođačke cijene domaće prehrambeno-prerađivačke industrije bile su 22,5 posto veće nego u 2021., prema Eurostatu, što se prelilo u rast inflacije zabilježen u drugoj polovici godine.
U prvih šest mjeseci 2024. rast proizvođačkih cijena ne samo da se nastavio, nego se i ubrzao u odnosu na prosječan rast proizvođačkih cijena u eurozoni. U Hrvatskoj su u lanjskom lipnju proizvođačke cijene skočile jedan posto, dok je taj rast u eurozoni iznosio 0,1 posto. Krajem 2024. jaz se samo povećao: u Hrvatskoj su cijene u prosincu skočile 3,3 posto, u eurozoni 1,3 posto. Više od 50 domaćih dobavljača najavilo je da će zbog rasta cijena sirovina opet povećati svoje cijene.
„S obzirom na niz geopolitičkih rizika, niske zalihe plina u Europi, dugu zimu i izvjesnu visoku cijenu plina i energenata na europskom tržištu još duže vrijeme, izgledno je da će se visoka inflacija nastaviti, tim više što u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta kola jako puno novca“, kaže Ivanov.
Što se tiče kretanja inflacije u eurozoni, analitičari Oxford Economicsa, pozivajući se na ankete poduzeća i kućanstava, ankete stručnjaka i empirijska mjerenja izvedene iz tržišnih cijena, kažu: „Očekivanja inflacije su stabilizirana – vrijeme je za uživanje u plodovima.”
Analitičari se u potpunosti slažu da će ESB u ovoj godini ostvariti svoj cilj spuštanja inflacije na dva posto i to na održiv način. „Udjel onih koji očekuju inflaciju u skladu s ciljem vratio se na razine prije globalne financijske krize“, kažu u Oxford Economicsu. „S obzirom na to da je stvarna inflacija blizu tom cilju i da će vjerojatno biti niža u 2025., ne vidimo puno razloga zašto bi ESB trebala odgoditi smanjenje kamatnih stopa i održavati restriktivnu monetarnu politiku predugo“, naveli su u svojoj analizi u prosincu 2024. Stoga očekuju da će ESB nastaviti smanjivati kamatne stope i tijekom ove godine. Nakon što je u siječnju snizila stopu za 25 baznih bodova, očekuju da će ECB nastaviti s popuštanjem i do kraja srpnja 2025. sniziti kamatnu stopu na depozite na 1,75 posto. „Čini se da se tržišta slažu s našim pogledom, jer su se općenito uskladila s našim stajalištem“, ističu analitičari. Takvo popuštanje u Hrvatskoj bi pak samo moglo dodati ulje na vatru i dodatno potaknuti inflaciju, o čemu smo ranije i pisali. Potrošači bi to mogli primijetiti kroz produbljivanje jaza u domaćim cijenama i cijenama na policama trgovina u inozemstvu.
Ivanov podsjeća na još jedan aspekt kolanja velike količine novca (ESB snižavanjem kamatnih stopa kredite čini još dostupnije poduzećima i potrošačima). „Novac drastično gubi na vrijednosti, a kod nas još i više zbog veće inflacije, zbog gubitka osjećaja da je jedan euro puno, puno više od jedne kune, a mi odnosno država onda još podižemo plaće pa većom potražnjom i kupovnom moći dijela stanovništva nahranimo inflaciju“, upozorava Ivanov i dodaje da središnje banke bježe u zlato.
Prema prosinačkim prognozama HNB-a, u ovoj godini kod nas se ipak mogu očekivati niže cijene energenata nego što se prethodno očekivalo. Ali, cijene prehrambenih sirovina mogle bi osjetno porasti i mogle bi biti čak 8,8 posto više u odnosu na ranija očekivanja, ponajprije zbog kretanja cijena kakaa, kave i svinjetine. „Cijene industrijskih sirovina, osobito metala, ostaju povišene zbog i nadalje snažne potražnje, a kod nekih sirovina, poput aluminija, ograničenja na strani ponude dodatno potiču rast cijena“, navodi HNB u svojim makroekonomskim prognozama iz prosinca.
Profesorica Ivanov tome dodaje kako ni euro više nije što je nekad bio. „Kad euro gubi u odnosu na dolar uvoz sirovina i energenata i sveg drugog još je skuplji, a na to sve dolaze i drugi faktori – restrukturiranja, nedovoljne efikasnosti, strukturni problemi Hrvatske, nedovoljna produktivnost, visoki troškovi, pa još na to ide 25 posto PDV-a“, nabraja razloge zbog kojih i nadalje možemo očekivati visoku inflaciju. Već su najavljena i nova poskupljenja usluga.
Telekomi su najavili rast cijena svojih usluga s početkom ožujka (kažu radi se o uobičajenom usklađivanju s kretanjem inflacije), bankovne naknade također ne pokazuju znakove usporavanja rasta, što su sve inputi koje će proizvođači tek ugraditi u svoje cijene. U svemu tome bojkot potrošača je novina u Hrvatskoj i tek će se vidjeti hoće li on potaknuti snižavanja cijena ili odvesti domaće gospodarstvo u recesiju.
