Uvoz jaja u Hrvatsku protekle je godine bio je veći za čak 72 posto u odnosu na rekordnu 2023. godinu.
Kako smo doznali, lani je uvezeno više od 11 milijuna kilograma svježih konzumnih jaja. To je nevjerojatnih 4,7 milijuna kilograma više nego prethodne godine. Jaja smo najviše uvezli iz Poljske (1,6 milijuna kg), Italije (790.000) i Albanije (780.000 kg).
Što se to dogodilo prošle godine pa da je uvoz odjednom drastično veći? Odgovor leži u ovome: lani je i izvoz jaja iz Hrvatske u druge zemlje doslovce ‘eksplodirao’: izvezli smo 7,4 milijuna kilograma jaja, što je čak pet puta više nego predlani!, piše Danica.hr.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Nismo najskuplji
Najviše jaja izvezli smo u Njemačku: oko 766.000 kilograma, što je 20 puta više nego pretprošle godine. U Mađarsku smo izvezli 678.000 kilograma, a to je sedam puta više. No, zašto smo odjednom počeli tako značajno izvoziti jaja?
Odgovor se krije u dvije ključne stvari. Prvo, Vlada je još u rujnu 2023. godine ograničila maloprodajnu cijena svježih jaja razreda M, kavezni uzgoj, 10 komada, na maskimalnih 2,45 eura. Drugo, lani se prvi put dogodilo da hrvatska jaja nisu najskljuplja EU.
Nakon višegodišnjeg držanja rekorda, hrvatska su jaja cijenom konačno postala dosta konkurentnija na europskom tržištu. U veljači ove godine, primjerice, veleprodajna cijena jaja L i M razreda u Hrvatskoj je iznosila 2,38 eura kilogram.
U veljači cijena istih jaja u Njemačkoj i Italiji bila je 2,73 eura, Grčkoj 2,90, Mađarskoj 2,59, a Austriji 2,75 eura. Ne treba sumnjati kako će se i ove godine odvijati isti proces: naša jaja jest će Nijemci, Mađari i Austrijanci, a mi ćemo – vjerojatno – kupovati osjetno jeftinija albanska i rumunjska.
Pad proizvodnje
Valja na koncu podsjetiti i kako je Hrvatska, prema neslužbenim podacima, lani proizvela između 600 i 650 milijuna komada jaja, što je za trećinu manje nego prije 20 godina kad smo ih proizvodili barem 240 milijuna komada više.
Prije dvije godine domaćom smo proizvodnjom pokrivali oko 80 posto godišnje potrošnje jaja. Samodostatnost je lani, s obzirom na trendove (pad proizvodnje i povećanje potrošnje) sigurno bila i niža od toga.
A kad se uzme u obzir i ogroman rast izvoza naših domaćih jaja te uvoza iz drugih europskih zemalja, moguće je da Hrvati godišnje podjednako konzumiraju i domaća i uvozna jaja. Odnosno da je taj omjer negdje 50:50.
