Financiranje nebeski visokih cijena nekretnina ni do sada nije bilo jednostavno, a uskoro će postati još teže. Čak i s plaćom koja je veća od prosječne.
“Primjerice da uzmem nekakav manji stančić od 50-ak kvadrata to je u najboljem slučaju 150 tisuća eura, i bio sam u banci gdje mi je kreditna sposobnost procijenjena na 109 tisuća eura. Iako imam plaću koja je iznad hrvatskog prosjeka, ja i dalje nažalost nisam kreditno sposoban za kupnju prve nekretnine”, govori Danijel Budimir iz Zagreba za RTL.
Drugim riječima, za kupnju, recimo, dvosobnog stana prosječan Hrvat na stranu bi trebao stavljati cijelu svoju plaću – i tako najmanje deset godina.
“Dosta banaka vam u izračun kreditne sposobnosti ne uzima u obzir primjerice trošak prehrane koji dobivate svaki mjesec, ili naknadu za rad od kuće, ili recimo trošak prijevoza. Sve su to neke stvari koje se ne uzimaju u obzir i samim time vaša kreditna sposobnost opada”, poručuje Budimir.
A od travnja će do novca biti još teže, jer HNB preventivno pooštrava uvjete kreditiranja.
“Radi se o tome da u novim mjerama koje režu kreditnu sposobnost građana i za gotovinske i za stambene – pogođeni su najviše oni kojima ne trebaju te mjere, koji uredno otplaćuju kredite, ali i sloj građanstva sa srednjim i većim plaćama, i oni će najviše osjetiti taj efekt i to nije logično”, kaže Vjeko Peretić, kreditni posrednik.
Odnosno, da bi kupili stan od 150 tisuća eura trebate zarađivati najmanje 1600 eura na mjesec. Uzmemo li za primjer stambeni kredit s rokom otplate od 30 godina i kamatnom stopom od 3,7 % maksimalan iznos kredita kojeg možete dobiti s plaćom od 1600 eura na mjesec je 159 000 eura, a nakon što stupe na snagu nova pravila maksimalan iznos kredita bit će 156 000 eura, odnosno 3 000 eura manje. Zarađujete li 1800 eura, maksimalno možete dobiti od banke 202 000 eura, a od travnja taj iznos smanjuje se na 176 000 eura, odnosno 26 tisuća eura manje ili 13 posto manje. Primate li plaću od 2 000 eura maksimalan kredit kojeg možete dobiti je 245 000 eura, no od travnja taj iznos pada na 195 000 eura, čak 50 000 eura manje ili 20 posto manje, objašnjava kreditni posrednik Vjeko Peretić.
Osim smanjenog iznosa kredita, kupac će morati imati i ušteđevinu, jer će se moći dobiti maksimalno 90 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.
“Oni koji nemaju vlastitog učešća odnosno vlastite gotovine će puno teže doći do nekretnine bez obzira na mjere koje Ministarstvo graditeljstva nudi”, dodaje Peretić.
A ministarstvo nudi povrat 50 posto PDV-a na kupnju prve nekretnine u novogradnji, no problem je kreditna sposobnost.
“Meni osobno to ništa ne znači, jer meni taj novac treba sada, u ovom trenutku da mogu uopće realizirati kupnju stana. Super je što bih taj novac dobio kasnije, ali meni taj novac treba sada”, tvrdi Budimir.
Pa tako s prosječnom plaćom kupiti stan postaje nemoguće.
“Ako gledamo na dvosobne stanove u Zagrebu od 50-ak kvadrata onda možemo reći da je jako teško pronaći stan od 150 tisuća eura u novijoj gradnji ili novogradnji. To je moguće za stanove koji trebaju adaptaciju, međutim opet će kupcima krajnji iznos biti daleko veći od 150 tisuća eura”, kaže Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.
I tako se nastavlja začarani krug visokih cijena, niskih plaća i skupih kvadrata.
