Primatelji socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade obavezni su odazvati se pozivu na rad za opće dobro, a ako to ne naprave gube naknadu. Građani su nezadovoljni, a iz ureda Pučke pravobraniteljice žele da se ova mjera ukine. Podršku imaju i iz drugih udruga, piše Mirovina.hr.
Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno socijalnu pomoć, priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Računa se u postotku od osnovice za izračun ove socijalne pomoći, o čemu Vlada odlučuje jednom godišnje. Osnovica od početka godine iznosi 160 eura, što je za deset eura više u odnosu na ranije.
Ipak, kako im se socijalna pomoć ne bi ukinula, država korisnike tjera da besplatno rade bez osnovnih radničkih prava. Upravo se zato korisnici žale na ovu mjeru institucijama jer su u dubokom siromaštvu i moraju raditi poslove koje nitko drugi ne želi raditi.
– Zajamčena minimalna naknada u iznosu od, za život nedovoljnih, 160 eura za samce, posljednja je sigurnosna mreža za ljude koji nemaju sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, niti ih nekako mogu osigurati. Naime, zakonom je već godinama propisana mogućnost, a novim Zakonom o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu početkom 2023. godine gradovima i općinama uvedena obveza da provode ovu “mjeru” kojom se osobe u dubokom siromaštvu tjera da besplatno rade poslove koje drugi ne žele raditi jer im se u suprotnom ukida ta mizerija od socijalne pomoći, objasnili su iz Centra za mirovne studije na konferenciji ‘Kažnjavanje siromaštva: Prisilni rad korisnika socijalne pomoći’.
Mnoge institucije tako stalno dobivaju pritužbe korisnika socijalne pomoći, a u Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek u posljednje dvije godine su stigle pritužbe čak 307 korisnika zbog kršenja njihovih prava. Isto je potvrdila i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić koja je otkrila da se i njima građani žale. Pritužbe su pokazale da su neki građani izgubili ovu naknadu jer se zbog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu. Dodala je i da traže da se mjera ukine zbog štetnosti.
– Mi godinama vidimo da stope rizika od siromaštva rastu, broj korisnika zajamčene minimalne naknade pada, a malo ih se uključuje na tržište rada, što znači da ljudi ispadaju iz administrativnih razloga, napominje Vlašić.
Navedenom mjerom nisu zadovoljni ni oni koji bi ju trebali provoditi, jer iako su socijalne radnice, od kojih se očekuje da osnažuju korisnike, moraju provoditi mjeru. Tako je Zorana Uzelac Bošnjak iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba rekla da je ključan individualan pristup svakom korisniku. Osim toga, važno je i uključivanje na tržište rada, ali i promjena stavova građana o ljudima koji koriste socijalnu pomoć i siromašnima općenito.
Negativan učinak ove mjere na najsiromašnije građane pokazuje i analiza pripremljena u sklopu ovog projekta, koju su predstavili iz Centra za mirovine studije. Analiza je potvrdila nejednakost građana pred zakonom, s obzirom na to da barem 68 % jedinica lokalne samouprave ovu mjeru ne provodi. Istovremeno, u onima koje to provode je tijekom godinu i pol dana 91 osoba ostala bez zajamčene minimalne naknade jer se nije odazvala pozivu na rad za opće dobro.
Udruge pozivaju da se u izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi koje su upravo u javnom savjetovanju, ovu višestruko štetnu odredbu ukine. Uz to, traže da se radno sposobnim korisnicima socijalne pomoći pruži individualna podrška, kvalitetnije psihosocijalne usluge i socijalno mentorstvo za uključivanje u društvo i na tržište rada.