U indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu čak dvije trećine zemalja dobile su loše ocjene, tvrdi Transparency International. Korupcija loše utječe na zaštitu klime i demokratske standarde, a Hrvatska se pogoršala, prenosi Deutsche Welle.
Rekordne vrućine, poplave, šumski požari – dok porast broja ekstremnih vremenskih neprilika dovodi u opasnost ispunjenje klimatskih ciljeva, jedan ključan faktor često ostaje nezapažen. To je korupcija. Indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index CPI) organizacije Transparency International (TI) za 2024. otkriva da u brojnim zemljama mito i zloporaba vlasti, odnosno položaja, masivno ometaju napore za zaštitu klime. U kontekstu rekordnog globalnog zatopljenja, potkopavanja demokracije i smanjenja globalnih napora po pitanju zaštite klime, svijet je stjeran u kut, stoji u istraživanju TI-ja.
“Moramo se pod hitno pozabaviti korupcijom, i to korijenom problema, prije nego što ona uništi smislene mjere zaštite klime”, piše direktorica Transparency Internationala Maíra Martini u izvještaju o CPI-ju. Ona od vlada i multilateralnih organizacija zahtijeva da pitanje borbe protiv korupcije proglase dijelom svojih strategija, čiji je cilj zaštita klime.
“Danas korumpirane snage ne samo da određuju stvari u politici, one često diktiraju politici, ukidaju kontrolu, tako da se ušutkava novinare, aktiviste i sve one koji se zalažu za ravnopravnost i održivost”, kaže Martini. Stvarna klimatska rezilijentnost bi značila da se s tim prijetnjama suoči izravno i da ih se pokuša riješiti, dodala je. “Ugroženim ljudima u cijelom svijetu su te mjere hitno potrebne.”
A kako korupcija masivno blokira zaštitu klime? To se u izvještaju prikazuje na nekoliko konkretnih primjera.
SAD: tamo je, kako stoji u izvještaju, jedan energetski koncern očito uplatio 60 milijuna američkih dolara u sustav podmićivanja kako bi se utjecalo na proces donošenja političkih odluka, odnosno usporila ekspanzija obnovljivih izvora energije. Novac je, kako navodi državno odvjetništvo, uplaćen na račun jednog političara i njegovih partnera, a cilj je bio da se progura plaćanje subvencija za dvije nuklearke. Radilo se o milijardama dolara, tvrdi se.
Rusija: jedno je istraživanje došlo do naznaka da su milijuni američkih dolara iz projekta Globalnog fonda za okoliš (kojim je upravljao UNDP, UN-ov program razvojne pomoći) očigledno bili pronevjereni. Radi se o projektu koji je bio realiziran između 2010. i 2017. godine, koji je imao za cilj povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija – no, po navodima CPI-ja, nije uspio ostvariti ni jedan od tih proklamiranih ciljeva.
Libija: arapska zemlja pati od ekstremnih vremenskih neprilika, čije su posljedice još gore zbog korupcije, tvrdi se. Tijekom 2023. su, nakon višegodišnjeg neodržavanja, popustile dvije brane, a rezultat su bile katastrofalne poplave s više od 11.000 ljudskih žrtava.
Vijetnam: mito i korupcija za “podmazivanje” visokorangiranih državnih službenika, odnosno zaposlenika carinske službe i granične policije su olakšali krijumčarenje ilegalno posječenog kambodžanskog drveta u Vijetnam, odnosno njegovu “infiltraciju” na legalno tržište.
“Posvuda u svijetu ljudi od svojih vlada traže mjere za zaštitu klime. Ali njihovim zahtjevima se često suprotstavljaju moć naftnih i plinskih kompanija, koje profitiraju od uništavanja prirode”, kritizira Mads Christensen, direktor Greenpeace Internationala, u upravo objavljenom indeksu percepcije korupcije za 2024. Poduzeća koriste svoje milijarde “kako bi ušutkali kritičare i aktiviste, kako bi kupili moć, odnosno kako bi reducirali zaštitne mjere kojima se štiti naše obitelji i naš planet”, dodao je.
Korupcija kao opterećenje u brojnim zemljama
Transparency International je u okviru izrade izvještaja za prošlu godinu kategorizirao 180 zemalja svijeta u pogledu percepcije korupcije u javnom sektoru – na skali od nula (visoko korumpirano) do 100 bodova (nema korupcije). S obzirom na to da raste volumen korupcije, baš kao i njezina kompleksnost, stoj u indeksu, više od dvije trećine zemalja svijeta našlo se u donjem dijelu tablice – dakle ispod prosječne vrijednosti od 50 bodova – “s enormnim i potencijalno katastrofalnim efektima na globalne mjere zaštite klime”, kako stoji u izvještaju. Time je pogođeno skoro 6.8 milijardi ljudi, odnosno 85% svjetske populacije (osam milijardi ljudi na Zemlji).
Zemlje s najnižim vrijednostima se nalaze uglavnom u fragilnim regijama svijeta u kojima su prisutni i razni konflikti: na primjer Južni Sudan (8 od 100), Somalija (9), Venezuela (10), Sirija (12), Libija (13), Eritrea (13) odnosno Jemen (13) i Ekvatorijalna Gvineja (13).
Osim tih pesimističnih prognoza, Transparencyjev indeks navodi i pozitivne razvoje. Danska s 90 bodova sedmi put zaredom zauzima prvo mjesto kao zemlja s najmanjom razinom percipirane korupcije. Iza Danske je Finska (88), zatim slijede Singapur (84), Novi Zeland (83), Luksemburg, Norveška i Švicarska (svi po 81). Njemačka je i dalje u skupini zemalja koje predvode listu, odnosno među zemljama s najnižom stopom percipirane korupcije – nalazi se na desetom mjestu s Kanadom (75 od 100 bodova).
Što se tiče zemalja u regiji Zapadnog Balkana, najviše bodova je dobila Hrvatska – 47. Time se ona u odnosu na prošlu godinu pogoršala za tri boda i sada ima jednak broj bodova kao Armenija, a bod manje od Slovačke i Namibije. Istovremeno je za bod bolja od Malte i Crne Gore. Srbija je dobila 35 bodova (-1 u odnosu na prošlu godinu), jednako kao i Ukrajina, a Bosna i Hercegovina je s 33 boda za dva slabija nego prethodne godine i sada je na razini Bjelorusije i Laosa.
Hrvatska je i među najkorumpiranijim zemljama EU.
Više od tisuću ubijenih ekoloških aktivista
Istraživanje TI-ja naglašava i ljudske žrtve tog fenomena koji se naziva klimatska korupcija. Aktivisti za zaštitu klime, dakle ljudi koji se na prvim linijama bore protiv klimatske krize, redovito su izloženi zastrašivanjima, nasilju ili čak ubojstvima, tvrdi se. To je velik rizik, posebno u zemljama s ozbiljnim korupcijskim problemima: “skoro svih 1013 ubojstava aktivista za zaštitu klime od 2019. zabilježeno je u zemljama čiji je CPI-indeks manji od 50”, tvrdi Transparency.
CPI na jasan način dokumentira jak kontrast između zemalja s jakim, neovisnim institucijama odnosno slobodnim i poštenim izborima te onih zemalja u kojima su na vlasti represivni, autoritarni režimi. Kompletne demokracije imaju prosječni CPI do 73, manjkave demokracija prosječni indeks percepcije korupcije 47, dok nedemokratski režimi ostvaruju prosječnu vrijednost od samo 33 boda.
Rastuća globalna prijetnja
“Korupcija je rastuća globalna prijetnja, ona ne potkopava samo razvoj već je jedan od glavnih uzroka za pad razine demokracije, nestabilnosti i kršenja ljudskih prava”, naglasio je François Valérian, predsjedavajući Transparency Internationala. Međunarodna zajednica mora na vrh liste prioriteta staviti borbu protiv korupcije, kaže on. “To je od odlučujućeg značaja kako bi se potisnulo autoritarne snage i osiguralo miran, slobodan i održiv svijet.”
Indeks percepcije korupcije se od svog uvođenja 1995. godine etablirao kao vodeći globalni pokazatelj raširenosti mita. On analizira stanje u 180 zemalja svijeta, a odnosi se na percepciju raširenosti korupcije u javnom sektoru. Indeks se temelji na podacima iz 13 eksternih izvora, među njima su i Svjetska banka, Svjetski gospodarski forum, privatne konzultantske kompanije, odnosno razni think-tankovi i druge organizacije, prenosi Index.