Četiri godine od donošenja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, Hrvatska dobiva radioterapijsku opremu vrijednu 85 milijuna eura, no još uvijek nema akreditiranih onkoloških bolnica ni centara izvrsnosti, a udruge kažu da nikada nije bilo teže doći do onkološke skrbi.
Cilj je opremiti najmanje šest bolnica za suvremeno liječenje radioterapijom. Radi se o povijesnoj nabavi ove vrste uređaja koja će nas približiti europskom prosjeku po broju linearnih akceleratora, kažu u Ministarstvu zdravstva.
Nabavlja se 21 linearni akcelerator i devet CT simulatora. Iz državnog proračuna i EU fondova dobiveno je oko sto milijuna eura bespovratnih sredstava za radioterapijsku opremu i informatičku nacionalnu mrežu.
Za KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice nabavljeno je po pet linearnih akceleratora, za KBC Split četiri, za KBC Osijek i KBC Rijeku po tri linearna akceleratora i za OB Zadar jedan. Po jedan uređaj za HDR brahiterapiju nabavljen je za KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split i KBC Osijek. Za KBC Zagreb nabavljena su tri CT-a, za KBC Sestre milosrdnice dva te po jedan CT simulator za KBC Split, KBC Rijeku, KBC Osijek i OB Zadar. Iz osiguranih sredstava financira se i gradnja osam bunkera za smještaj akceleratora.
KBC Rijeka i Split već su dobili prošle godine prve linearne akceleratore, u zadarsku bolnicu i KBC Zagreb dio ih stiže ovaj mjesec, u ostali će biti pušteni u funkciju do kraja godine.
Pleština: Stvari se ipak pomiču
– Pomaka ima najviše u radioterapiji, ove godine dostići ćemo standard kakav nikada nismo imali, izjavio je Hini v.d. ravnatelj KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju Stjepko Pleština.
KBC Zagreb imat će sedam linearnih akceleratora, četiri na lokaciji Rebro, jedan na Jordanovcu i dva u Petrovoj.
Pleština ističe da se stvari u onkologiji ipak pomiču u skladu sa Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka, koji je Sabor donio u prosincu 2020. godine. Uvjeren je da će se rokovi poštivati i da će nova radioterapijska oprema biti u pogonu do kraja ove godine.
Informatičko povezivanje u tijeku, nacionalna onkološka baza se izrađuje, a za niz bolnica kupljena je robotska oprema za pripravu citostatika.
Ishodi liječenja, dodao je, dijelom se prate putem CEZIH-a, ali ostaje pitanje analitike i interpretacije podataka. Analitika je sve bolja, a informatička podrška trebala bi biti gotova za godinu do godinu i pol. Plan je povezati sve onkološke centre u državi i pratiti ishode liječenja na nacionalnoj razini.
– Otvoreno je ostalo pitanje što se sve smatra onkološkim centrom, jer nije provedena akreditacija. Volio bih da to ide brže, ali ne stojimo na mjestu. Najviše je prigovora u javnosti bilo zbog manjkavosti radioterapije i to bi ove godine trebalo biti riješeno, poručio je Pleština.
Onkološka baza do kraja godine
Baza podataka pred godinu je dana najavljena kao glavni preduvjet za iskorak u onkologiji, a na natječaju za izvođača projekta vrijednog 7,4 milijuna eura, pobijedila je tvrtka IQVIA. Baza još nije u funkciji, a u Ministarstvu kažu da bi trebala biti gotova do kraja godine.
Taj bi projekt trebao osigurati monitoriranje i izvještavanje o svim aspektima onkološke skrbi, osigurati jednako kvalitetnu skrb svima u Hrvatskoj, neovisno o mjestu stanovanja ili bolnici u kojoj se liječe.
U tijeku je završetak prve od tri faze predviđene projektom onkološke baze, odgovaraju iz MIZ-a. Prva faza obuhvaća snimke stanja, radionice sa 18 stručnih skupina koje definiraju podatke koji će se prikupljati u bazi te prijedlog samog rješenja.
Uspostava baze podataka jedan je od važnijih ciljeva Akcijskog plana usmjerenog na smanjenje pojavnosti raka promicanjem zdravih navika, učinkovitiju provedbu preventivnih programa i veću kvalitetu života oboljelih.
Sredstva za provedbu Akcijskog plana za provedbu Strateškog okvira osigurana su kroz državni proračun i fondove EU te za trogodišnju provedbu iznose 8,5 milijardi eura.
Udruge pacijenata: Nikada nije bilo teže doći do onkološke skrbi
I dok su u zdravstvenoj administraciji i ustanovama umjereno optimistični, u udrugama pacijenata tvrde da nikada nije bilo gore s dostupnošću onkološke skrbi.
– Žene koje nam se javljaju u posljednje vrijeme sve su pretrage u javnom zdravstvu obavile preko veze. Nemoguće je drugačije doći na red i obaviti pretrage na vrijeme, osim ako se ne ide privatniku, rekla je Hini Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same.
I u udruzi Nismo same i u Koaliciji udruga u zdravstvu upozoravaju da se sustav onkološke skrbi urušava.
– Ne samo pacijentice, nego nam se i liječnici žale da jako dugo čekaju nalaze, nužne za uspostavu dijagnoze, ispričala je Kalogjera.
Bivši ministar Vili Beroš prošle je godine pokrenuo brzu uputnicu kod sumnje u onkološku bolest koja osigurava dijagnostiku i pregled u roku – od četiri do sedam dana. No u udrugama pacijenata danas kažu kako nisu čuli, ni od liječnika ni od pacijenata, da se u Zagrebu primjenjuju te uputnice.
Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približna je prosjeku EU, no Hrvatska i dalje ima drugu najvišu smrtnost od raka i taj se trend ne mijenja godinama. Gora je jedino Mađarska.
Stoga je jedan od glavnih ciljeva bio smanjiti smrtnost i broj oboljelih. Podataka za 2024. još nema, ali zadnji podaci pokazuju da je u 2022. broj novodijagnosticiranih slučajeva porastao za 1271 u odnosu na 2021., a više je bilo i smrtnih ishoda – u 41 slučaju.
Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu posebno naglašava deklarativnu mogućnost primjene precizne medicine kod metastatskih pacijenata (gensko profiliranje i ciljana terapija). No činjenica je, ističe, da dio pacijenata nema dostupno gensko testiranje.
– Bolne su točke onkološke skrbi nedostatak jasnih informacija za pacijente, fragmentiranost skrbi, nedostatak akreditiranih centara izvrsnosti i izostanak praćenja ishoda liječenja na nacionalnoj razini, te neadekvatna palijativna skrb, ističe Belina, piše HRT.
