ltraprerađena hrana posljednjih je godina postala tema rasprava, i to ne zbog dobrih razloga. Istraživanja sve više povezuju prehranu bogatu ovom hranom s različitim zdravstvenim problemima, uključujući veći rizik od pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Ova hrana, koja sadrži velike količine dodataka poput šećera, masti, umjetnih boja ili konzervansa radi poboljšanja okusa i produljenja roka trajanja, obuhvaća širok spektar proizvoda – od hrenovki, preko grickalica, do integralnog kruha. Međutim, nisu svi jednako štetni za zdravlje.
Neka ultraprerađena hrana zapravo sadrži vrijedne nutrijente, prema dr. sc. Valerie Sullivan, pomoćnoj znanstvenici na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health. Zato je teško donijeti opće preporuke protiv konzumiranja svih ultraprerađenih namirnica, rekla je za Health.
Ipak, postoje dosljedni dokazi da određeni proizvodi ove vrste hrane negativno utječu na zdravlje. Studija iz rujna 2024. godine, koja je obuhvatila više od 200.000 odraslih osoba u SAD-u, identificirala je neke od najopasnijih namirnica za zdravlje srca, prenosi Kreni Zdravo.
Kako prepoznati ultraprerađenu hranu?
Ako ste odlučili smanjiti unos ultraprerađene hrane, stručnjaci preporučuju da se usmjerite na ove najčešće konzumirane skupine hrane.
Prerađeno meso
Mingyang Song, docent kliničke epidemiologije i nutricionizma na Harvard T.H. Chan School of Public Health, preporučuje da počnete s prerađenim mesom, koje je dosljedno povezano s glavnim zdravstvenim rizicima.
Iako ovo meso sadrži proteine (i ponekad željezo), također ima ozbiljne prehrambene nedostatke poput visokog sadržaja natrija i zasićenih masti, kaže Bonnie Liebman, direktorica nutricionizma u Center for Science in the Public Interest.
Prerađeno meso poput slanine, kobasica, hrenovki, šunke i ostalih narezaka također je klasificirano kao kancerogeno od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka.
Srećom, postoje zdravije alternative, kaže dr. sc. Sullivan, poput pečene peradi (poput piletine ili puretine), ribe i nemasnog crvenog mesa. Primjerice, umjesto hladnih narezaka koristite pečenu piletinu ili konzerviranu tunu za pripremu sendviča ili salata.
Drugi savjet je da koristite prerađeno meso u malim količinama kako biste dodali okus, poput komadića slanine na salatama ili pečenim krumpirima, umjesto da cijele kriške stavljate u sendvič.
Napitci zaslađeni šećerom
Stručnjaci već dugo preporučuju smanjenje konzumacije napitaka zaslađenih šećerom. Pića poput gaziranih sokova, zaslađenih čajeva, energetskih napitaka i voćnih koktela povezana su s problemima poput debljanja, pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i drugih metaboličkih poremećaja.
Ova pića također doprinose propadanju zubi, što je manje poznat rizik, prema Liebman. Studija iz rujna također je istaknula da su ova pića posebno štetna za zdravlje srca.
Iako se dijetetski napitci mogu činiti boljom opcijom, dr. sc. Sullivan upozorava na njih zbog mogućih zdravstvenih problema povezanih s niskokaloričnim zaslađivačima.
Umjesto toga preporučuje običnu vodu, koju možete obogatiti voćem ili biljem ili odabrati prirodno aromatiziranu gaziranu vodu. Neslađeni čajevi, bilo vrući ili hladni, također su odličan izbor.
Komercijalno pržena hrana
Komercijalno pržena hrana, koja sadrži dodatne masti, sol i ponekad umjetne arome i konzervanse, neće donijeti ništa dobro vašem tijelu, naglašava dr. sc. Sullivan.
Iako prženje može poboljšati okus hrane, dolazi s nekoliko nepoželjnih elemenata. Proces dubokog prženja stvara potencijalno kancerogene tvari, objašnjava dr. sc. Sullivan. Preporučuje izbjegavanje pržene hrane poput pomfrita, krafni i nuggetsa od mesa ili ribe.
