Mnogima je slanina jedna od najomiljenijih namirnica, no koliko god ona bila primamljiva, strahovito je nezdrava. Među zabrinutim znanstvenicima sve je više apela da se na pakiranjima slanine u trgovinama obavezno stavljaju zdravstvena upozorenja zbog utjecaja ultraprerađene hrane, u koju spada slanina, na zdravlje.
“Slanina se dobiva od raznih dijelova svinjskog mesa koji su pečeni”, objašnjava za The Telegraph Clare Thornton-Wood, registrirana dijetetičarka i glasnogovornica Britanske udruge dijetetičara. Stručnjakinja objašnjava da se suha slanina koja se prodaje u supermarketima trlja solju i raznim aromama, dok se neke vrste natapaju u salamuri i može ju se također ubrizgati njome.
Konzervansi koji ju čine jako nezdravom
Dakle, zašto je slanina tako loša? Prvi je razlog da sadrži nitrate i nitrite, odnosno konzervanse koji se rutinski dodaju slanini kako bi joj produžili rok trajanja, dodali okus i poboljšali ružičastu nijansu mesa. Ti spojevi prolaze kroz kemijsku reakciju s proteinima u slanini i tako stvaraju otrovne kemikalije zvane nitrozamini. Nitrozamini se pak povezuju s crijevnim i drugim oblicima raka. Kao rezultat toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificirala je slaninu kao kancerogenu.
Međutim, postoje i prirodni nitrati koji se nalaze u povrću kao što su rukola, lisnato povrće, mrkva i cikla. “U svom prirodnom obliku, nitrati zapravo imaju zdravstvene prednosti”, kaže Thornton-Wood. Na primjer, otkriveno je da sok od cikle snižava krvni tlak zbog visokog sadržaja nitrata. “Razlog zašto nema rizika od nitrata u povrću je taj da povrće nije bogato proteinima pa nema kemijske reakcije s nitratom”, pojasnila je stručnjakinja.
Prepuna je zasićenih masti
Još jedan od razloga zašto bi slaninu trebalo izbjegavati jest taj da ona sadrži jako puno zasićenih masnoća. “Visoki unos zasićenih masti povezan je s kardiovaskularnim bolestima, poput srčanog i moždanog udara”, podsjeća Thornton-Wood. Zasićene masti također podižu razinu lipoproteina niske gustoće (LDL), takozvanog lošeg kolesterola u krvi, što potencijalno dovodi do stvaranja plaka unutar arterija i njihovog začepljenja.
“Masnoća je također bogata kalorijama”, napominje dijetetičarka. Svaki gram masti sadrži devet kalorija, što je više nego dvostruko više od količine kalorija koja se nalazi u gramu ugljikohidrata ili proteina.
Osim toga, slaninu se smatra ultraprerađenom hranom zbog upotrebe konzervansa natrijevog nitrita i nitrata, kaže Thornton-Wood. Prehrana bogata ultraprerađenom hranom povezana je s većim rizikom od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, raka i lošim mentalnim zdravljem. “Postoji i opcija da ako sami napravite slaninu kod kuće samo sa solju, ona ne bi bila ultraprerađena”, ističe ipak dijetetičarka.
Kako najsigurnije peći slaninu
Kako biste slaninu učinili što je moguće zdravijom, počnite kupnjom slanine sa što manje masnoće, odnosno onog bijelog dijela slanine koji okružuje mesnati dio, preporučuje Thornton-Wood. Zatim odrežite sav preostali višak masnoće i ispecite slaninu na roštilju umjesto da je pržite u ulju, predlaže stručnjakinja.
Slaninu se smije peći samo dok mast ne poprimi zlatnu boju, ističe Thornton-Wood i dodaje da, ako mast postane smeđe ili crne boje, vjerojatno su se u njoj stvorile štetne kemikalije koje se nazivaju policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i heterociklički amini (HCA), za koje je poznato da oštećuju DNK i povećavaju rizik od raka.
Dok neki znanstvenici pozivaju ljude da se u potpunosti odreknu svih oblika prerađenog mesa, Thornton-Wood kaže da je dovoljno da ga ne jedete češće od svakih nekoliko tjedana, piše Telegram.
