Veliko zanavljanje radioterapijske opreme, nekoliko ključnih pravilnika koji će utjecati na rad liječnika i liste čekanja te završetak poslijepotresne obnove dijela zagrebačkih bolnica – najvažnije su novosti koje se očekuju u 2025. godini u zdravstvenom sustavu.
Nakon što je u KBC Rijeka u listopadu instaliran prvi linearni akcelerator, u 2025. godini u pet hrvatskih bolnica instalirat će ih se još 20 pa će do kraja 2025. zdravstveni sustav imati 21 novi uređaj kupljen bespovratnim novcem europskih fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), piše Večernji list.
Riječ je o naprednim radioterapijskim sustavima za visokoučinkovito liječenje karcinoma zračenjem. Kao zemlji s više pušačkih tumora i prosječno višim stadijem bolesti u trenutku postavljanja dijagnoza od prosjeka, Hrvatska ima veću potrebu za radioterapijom nego zemlje koje imaju drugačiju distribuciju vrsta i stadija raka, što je slučaj u zemljama s višim prosječnim primanjima. Zato Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. godine definira razvoj radioterapije, metode liječenja kod više od 60% onkoloških pacijenata. U Strateškom okviru procjenjuje se da će na svakih 1000 pacijenta s rakom njih 520 biti liječeno radioterapijom, a dodatnih 120 primit će radioterapiju višekratno u daljem liječenju, što znači da će svakih 1000 novodijagnosticiranih pacijenta trebati 640 radioterapijskih planiranja i liječenja.
Do kraja 2025. novi će linearni akceleratori biti raspoređeni u još pet hrvatskih bolnica. KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice dobit će po pet linearnih akceleratora, KBC Split četiri, KBC Rijeka i KBC Osijek po tri, a jedan ide u OB Zadar. Ova kapitalna investicija teška je 55,4 milijuna eura. Međutim, ukupno ulaganje kroz NPOO za prevenciju, dijagnostiku i liječenje oboljelih od raka premašuje 85 milijuna eura, budući da se uz nove linearne akceleratore nabavljaju i četiri uređaja za HDR brahiterapiju te devet CT simulatora, kao i radioterapijska mrežna oprema, dozimetrijska te fiksacijska oprema. Po jedan uređaj za HDR brahiterapiju nabavljen je za KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split i KBC Osijek. Za KBC Zagreb nabavljena su tri CT simulatora, za KBC Sestre milosrdnice dva te po jedan CT simulator za KBC Split, KBC Rijeku, KBC Osijek i OB Zadar.
Nova ministrica Irena Hrstić priprema niz pravilnika koji bi 2025. trebali zaživjeti. Tako filigranski brusi detalje novog pravilnika o dvojnom radu liječnika, kako privatni rad bolničkih liječnika ne bi išao na uštrb pacijenata. Trebalo bi se precizno odrediti kada pojedini doktor može u svoje slobodno vrijeme raditi u privatnoj klinici. Gledat će se izvršenje konkretnih postupaka a ne kao do sada općenita lista čekanja. Tako će npr. doktor koji bi u privatnoj klinici radio postupak X, to moći jedino ako taj postupak X u bolnici obavlja u prihvatljivom roku odnosno za taj zahvat nije neprihvatljivo duga lista čekanja.
Usko povezan s ovim pravilnikom je i pravilnik koji bi trebao biti operativan do ljeta, a to je Pravilnik o prihvatljivom vremenu čekanja na pretragu. Taj će pravilnik definirati koji su pregledi elektivni odnosno hladni, koji su žurni ili onkološki i koje je vrijeme prihvatljivo za čekanje na pojedinu zdravstvenu uslugu. Znat će se na koje se preglede i pretrage može čekati 24 sata, 14 dana ili mjesec dana i više. “Što prije to riješimo, prije ćemo imati transparentnije liste čekanja i nećemo imati veliki broj samo jedne kategorije ‘čekanja’, već će biti razdijeljeno po medicinski ispravnom vremenu čekanja”, navela je ministrica Hrstić u nedavnom intervjuu u Večernjakovom Obzoru.
Također bi svjetlo dana u narednoj godini trebao ugledati i pravilnik o vremensko-kadrovskim normativima, budući da je postojeći tek navrat-nanos prepisani zastarjeli pravilnik koji nije precizirao vrijeme trajanja pojedinih medicinskih postupaka. Zanimljivo je da vrijeme trajanja pojedinih postupaka u privatnim i u javnim klinikama uopće nisu jednaki odnosno za pojedine je postupke u privatnim klinikama predviđeno kraće vrijeme no što se to predviđa u bolnicama, a novi bi vremensko-kadrovski normativi trebali biti negdje između te dvije opcije.
U novoj bi se godini nezadovoljstvo obiteljskih liječnika moglo povećati s obzirom na to da im je HZZO jednostranim aneksom produljio ugovore, iako su oni tražili da se o njima počne pregovarati. Liječnici obiteljske medicine okupljeni u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KoHom) već su najavili da bi moglo doći do tzv. bijelog štrajka, odnosno da bi mogli početi raditi sporije, što bi, uslijed velikog broja pacijenata na premali broj liječnika, moglo dovesti do lista čekanja i za obiteljskog liječnika. Primarna razina zdravstvene zaštite već je godinama u sve težem položaju a resorno ministarstvo ništa nije činilo da tu ključnu razinu zdravstvene skrbi ojača. Nova je ministrica odmah priznala da je primarna zapostavljena te da namjerava smanjiti im golemu količinu administracije koja ih opterećuje.
Poslijepotresna obnova KBC Sestre milosrdnice dobrim će dijelom ove godine biti gotova. Istovremeno će se zahuktati rekonstrukcija i gradnja KBC-a Zagreb – Rebro faza III, što treba biti gotovo 2027. godine. Krajem siječnja 2025. godine završava natječaj na koji se mogu javiti zainteresirani za za projektiranje i izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu. Izabrani ponuđač trebao bi potom izgraditi objekt same dječje bolnice do 2029. godine, piše Večernji list.