Usamljenost postaje sve veći problem u Njemačkoj, barem tako pokazuje novo istraživanje koje je provela jedna od vodećih javnih zdravstvenih osiguravajućih kuća.
Oko 60 posto Nijemaca se često, ponekad ili rijetko osjeća usamljeno, kaže istraživanje koje je nedavno u Berlinu predstavilo zdravstveno osiguranje Techniker Krankenkasse (TK).
U istraživanju, koje je institut Forsa proveo tijekom ovogodišnjeg svibnja, telefonski su sudjelovale 1.403 osobe.
Čini se da usamljenost ima prilično velik utjecaj na mlade ljude – one između 18 i 39 godina, od kojih 68 posto kaže kako se često, ponekad ili rijetko osjeća usamljeno. Nadalje, 36 posto mladih kaže da usamljenost na njih utječe vrlo jako ili jako, dok se u starosnoj grupi između 40 i 59 godina te kod onih 60+ tako osjeća samo 19 odnosno 21 posto ispitanika.
Predstavljajući istraživanje Janosch Schobin, sociolog Mreže za usamljenost (Lonliness Network), je rekao da na osjećaj usamljenosti utječu životne promjene koje su češće u mlađoj dobi: odlazak iz roditeljskog doma, selidba u drugi grad, promjena posla.
Samci će tri puta češće osjetiti usamljenost nego oni koji su u vezi, a iako se kod žena i muškaraca ne razlikuje jačina ovog osjećaja, čini se da partnerski odnos u tome ima ulogu: 33 posto onih koji žive sami osjećaju vrlo jako ili jako teret usamljenosti, dok se među onima u stabilnoj vezi ta brojka drži na 22 posto.
Usamljenost je i dalje tabu tema za muškarce
Istraživanje je pokazalo da razina obrazovanja i posao, kao i činjenica žive li osobe u većim ili manjim sredinama ne utječu značajno na osjećaj usamljenosti. Ne utječu značajno niti na razliku u postotku usamljenih muškaraca i žena. Na usamljenost najviše utječe to je li osoba u partnerskom odnosu i ima li društvene kontakte, dok siromaštvo povećava mogućnost za ovaj osjećaj, a stariji samci češće će se osjećati usamljeno nego mlađi samci.
Životne promjene također su značajan faktor: izgubiti posao ili partnera, bilo zbog razvoda ili zbog smrti, često vodi do prekida društvenih kontakata i usamljenosti.
Priznati da se osjećaš usamljeno teško je za sve, pokazuje istraživanje, a posebno za muškarce. Samo 22 posto muškaraca koji su priznali da se osjećaju usamljeno kaže kako je o tome razgovaralo s drugima. S druge strane, isto je učinilo 40 posto žena.
Kao glavni razlog zašto je to tako, muškarci odgovaraju da nikoga ne žele opterećivati svojim problemima. Njih 29 posto odgovorilo je kako im pričanje o usamljenosti izaziva nelagodu, dok njih 9 posto kaže kako nemaju nikoga s kim bi mogli razgovarati o toj temi.
Usamljenost je i zdravstveni problem
Tjelesno i mentalno zdravlje povezani su s rastućim osjećajem usamljenosti. Gotovo 23 posto onih koji su iskusili usamljenost kaže da se i zdravstveno loše osjećaju – u usporedbi s onima koji nisu usamljeni. Narušeno zdravlje posebno vodi u usamljenost ukoliko osobna ograničenja, poput onih povezanih s invalidnošću, gubitkom sluha ili depresivnošću, otežavaju komunikaciju s drugima.
Usamljenost djeluje i na psihu: stres i iscrpljenost, umor, beznadnost, poremećaji spavanja i anksioznost, simptomi su koji se češće pojavljuju kod usamljenih osoba.
„Usamljenost također može dovesti do fizičkih teškoća. To više nije teorija. Dokazano je”, na predstavljanju istraživanja u Berlinu rekao je Jens Baas iz TK-a, povezujući usamljenost i s demencijom.
Ljudi koji su usamljeni općenito osjećaju više fizičkih poteškoća, poput bolova u leđima ili trbuhu, te imaju teškoće s disanjem ili probleme s astmom.
Upravo stoga veza između usamljenosti i zdravlja ostaje svojevrsna znanstvena nepoznanica. „Bilo bi lijepo moći objasniti povezanost – ali to nije jednostavno”, rekao je Baas. “U znanosti, mi jasno vidimo vezu između duše i tijela – vidimo ju kroz mnoge bolesti, ali fiziološki ju ne znamo objasniti”, piše DW.
