ŠTO NAM DONOSI NOVA 2025. GODINA Porez na nekretnine, zabrana klima-uređaja na fasadama, naplata laganih vrećica…

Svaki početak nove godine donosi i niz zakonskih promjena te drugih novina koje se tiču građana, njihovih prava i obveza.

I početak 2025. donosi mnoštvo novih zakona i propisa koji će utjecati i na fizičke i na pravne osobe. Neke od tih promjena trebale bi djelovati rasterećujuće, a neke će neminovno donijeti nova opterećenja.

N1 donosi pregled najvažnijih promjena od 1. siječnja sljedeće godine.

Porez na nekretnine

Iz trećeg pokušaja uvodenim porezom na nekretnine, vlasnici će plaćati porez na one nekretnine u kojima ne žive ili ih daju u najam, ali ne dugoročni, nego onaj kratkoročni, turistički. Time se ukida dosadašnji porez na kuće za odmor koji su općine i gradovi mogli naplaćivati, ali nisu morali. No, porez na nekretnine jedinice lokalne samouprave obvezne su uvesti i odrediti visinu iznosa koji će naplaćivati u rasponu od 0,6 do 8 eura po četvornom metru.

Prihode od tog poreza općine i gradovi dijelit će sa županijama u omjeru 80:20 posto. A na temelju socijalnih kriterija, lokalne vlasti odlučit će koji će vlasnici nekretnina biti oslobođeni plaćanja tog poreza. Neće ga plaćati ni oni koji daju u turistički najam dio nekretnine u kojoj žive. No oni će i dalje biti obvezni plaćati paušalni iznos po “turističkom” krevetu.

Stambene zgrade postaju pravni subjekti

Od Nove godine na snagu stupa i Zakon o upravljanju i održavanju stambenih zgrada. Tim zakonom uvodi se pojam zajednice suvlasnika koja stječe pravnu osobnost i imat će svoj OIB, što bi trebalo ubrzati upravne i sudske postupke, ali i olakšati apliciranje za, primjerice, energetsku obnovu, obnovu pročelja ili ugradnju solarnih elektrana.

Zakonom se uređuju i jasnije propisuju uloge upravitelja te predstavnika suvlasnika, ali i minimalni iznos zajedničke pričuve.

Iznajmljivači će trebati suglasnost suvlasnika

Kontroverzna novina spomenutog zakona je da će vlasnici koji svoje stanove daju u kratkoročni najam trebati ishoditi suglasnost dvije trećine suvlasnika zgrade, a svakako onih čiji se stanovi zidovima, stropom ili podom dotiču stana koji se iznajmljuje turistima.

Iznajmljivači koji već daju svoje stanove u kratkoročni najam imaju rok od pet godina da pribave te suglasnosti.

Zabrana klima-uređaja na pročeljima

Spomenutim Zakonom o upravljanju i održavanju stambenih zgrada uvode se i novčane kazne za one koji samovoljnim izvođenjem građevinskih radova naruše statiku zgrade ili na svoju ruku “zatvaraju” balkone. Zabranjuje se i postavljanje klima-uređaja na ulična pročelja zgrada, a za što su predviđene prekršajne kazne u iznosu od 5.500 eura do 10.000 eura.

No, zakon neće djelovati retroaktivno, pa se za one koji već imaju klikma-uređaje na uličnim fasadama ništa ne mijenja.

Povećava se osobni odbitak

Od 1. siječnja na snagu stupaju i nove odredbe Zakona o porezu na dohodak prema kojima se osobni odbitak povećava s 560 na 600 eura. Povećava se i prag za primjenu druge stope poreza – s 50.400 na 60.000 eura godišnje. Te će promjene donijeti povećanje plaća u rasponu od 20 eura za one prosječne pa do 200 eura za one najviše dohotke.

Građani koji su iselili iz Hrvatske, a odluče se vratiti u domovinu, bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.

Ukida se zdravstvena olakšica za mlade radnike

Poslodavci više neće moći koristiti olakšicu petogodišnjeg oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za zapošljavanje mlađih od 30 godina koja se od iduće godine ukida. Oni koji tu olakšicu već koriste moći će je iskoristiti do kraja.

Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo za zaposelnike koji prvi put ulaze u radni odnos.

Mininalac veći za 15 posto

Od 1. siječnja za 15 posto raste minimalna plaća koja će iznositi 970 eura bruto, odnosno 750 eura neto. U Zakon o minimalnoj plaći unesena je odredba iz EU Direktive prema kojoj se primjerenim iznosom minimalne bruto plaće smatra najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi.

Veće naknade za nezaposlene

S početkom 2025. povećat će se i naknade za nezaposlene osobe, a mijenjaju se i uvjeti za dobivanje te nakande. Da bi nezaposlena osoba stekla pravo na naknadu do sada je morala imati devet mjeseci radnog staža u 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Sada će to pravo steći već nakon šest mjeseci. Prosječna mjesečna naknada za nezaposlene trenutno iznosi oko 460 eura.

Radne dozvole za strance i crne liste za poslodavce

Na burzu rada moći će se ubuduće prijaviti i strani radnici te dobivati nakandu za nezaposlenost, a za njih se razdoblje trajanja radnih dozvola produljuje na tri godine.

Poslodavci koji budu ulovljeni da su strane radnike zaposlili na crno ili im nisu davali plaće i uplaćivali doprinose, dospjet će na crnu listu. Time će im na čak šest godina biti zabranjeno zapošljavanje stranih radnika.

Alimentacijski fond i veće alimentacije

U 2025. godini na snagu stupa i Zakon o privremenom uzdržavanju te se uspostavlja alimentacijski fond za pomoć djeci čiji roditelji, iako obveznici uzdržavanja, ne plaćaju alimentaciju. Ujedno će se značajno povećati iznos potpore – s dosadašnjih 122 eura na 225 eura i s mogućnošću promjene kako se bude mijenjao iznos prosječne plaće.

Također se produljuje i vremensko trajanje potpore pa će pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine, odnosno do 26. ako se redovno školuju.

Naplata laganih vrećica za voće i povrće

Lagane plastične vrećice u koje kupci u trgovinama stavljaju voće i povrće od 1. siječnja više neće biti besplatne. Naime, novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku znatno je rigorozniji pa nalaže naplatu laganih vrećica koje su kupci do sada uzimali zdravo za gotovo.

Neki trgovački lanci već su najavili koliko će naplaćivati te vrećice, a neki će to učiniti početkom iduće godine. Većina se odlučila za cijenu od 1 centa po vrećici.

Veća naknada za povratnu ambalažu

Hrvatska je među prvima u Europi uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka, ali je do sada imala jednu od najnižih naknada.

Od 2005. godine kada je sustav uveden pa sve do danas naknada je bila ista – 50 lipa, odnosno 7 centi nakon uvođenja eura. Od 1. siječnja i to se mijenja pa se naknada za PET ambalažu povećava na 10 centi po komadu, piše N1.