Sergio Ermotti, šef najveće švicarske banke UBS, ne planira u mirovinu unatoč tome što će uskoro napuniti 65 godina. Nakon turbulentne 2023. godine i preuzimanja Credit Suissea, Ermotti najavljuje da ostaje na čelu banke do 2027. godine. “Iako sam već mnogo postigao, moram se ponovno dokazati. Ovo je velika odgovornost,” izjavio je Ermotti u nedavnom intervjuu za švicarski Migros-Magazin. Njegov radni dan počinje u 5:45 ujutro, a radno vrijeme često se proteže i do 14 sati dnevno. Dvaput tjedno ne propušta trening u teretani, održavajući disciplinu koja ga je dovela na vrh UBS Grupe.
Povratak na čelo UBS-a nakon dramatičnog preuzimanja posrnulog Credit Suissea u ožujku 2023. Ermotti je doživio kao svoju dužnost. “Privukla me mogućnost da sudjelujem u pisanju jednog od najvažnijih poglavlja globalne financijske industrije,” objašnjava bankar koji je već jednom, od 2011. do 2020. godine, uspješno vodio UBS kroz krizna vremena.
Njegova godišnja plaća od oko 15 milijuna eura izazvala je burne reakcije u švicarskoj javnosti. No, Ermotti, koji se prisjeća svojih početaka i prve plaće od 360 eura mjesečno kao pripravnik u banci Cornèr, ne vidi problem, piše Blick. “Znam vrijednost novca i razumijem da se moja sadašnja plaća mnogim ljudima ne čini normalnom. Ponekad se pitam zašto visoke plaće u gospodarstvu izazivaju toliko pozornosti, dok isti iznosi u sportu i zabavi prolaze bez komentara,” kaže prvi čovjek UBS-a.
Što se tiče spajanja Credit Suissea s UBS-om, Ermotti ističe da je najveći izazov povezivanje računalnih sustava dviju banaka u jedan. Nova, ujedinjena banka danas raspolaže sa znatno manjim sredstvima nego prije financijske krize 2008. godine, što je čini stabilnijom i sigurnijom. S kapitalom od gotovo 200 milijardi dolara za pokrivanje mogućih gubitaka, Ermotti uvjerljivo tvrdi da je rizik za porezne obveznike minimalan: “Čak i ako bi UBS imao problema, gotovo je nemoguće da bi porezni obveznici izgubili i franak.”
Kritike o prevelikoj koncentraciji moći u rukama UBS-a Ermotti odbacuje podsjećajući da u švicarskom bankarskom sektoru djeluje više od 200 domaćih i stranih banaka. “Konkurencija je živa i zdrava,” naglašava, dodajući da velike banke danas predstavljaju faktor stabilnosti, a ne rizika u kriznim vremenima, prenosi Večernji list.
