Jako rastu naknade nakon rođenja djece, donosimo pregled svih bitnih promjena za roditelje

Premijer Andrej Plenković i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić predstavili su na prvoj sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju četiri skupine demografskih mjera kojima se od iduće godine želi potaknuti rađanje više djece, kao i povratak iseljenika.

Paket mjera za demografsku obnovu za 2025. godinu težak je 685 milijuna eura, onaj za godinu poslije iznosi 769 milijuna eura, a za 2027. planirano je 805 milijuna eura, piše Index.

Rastu naknade za roditeljski dopust, novorođenče, produljuje se očinski dopust

Ministar Šipić naveo je četiri skupine mjera – za unapređenje sustava podrške roditeljstvu, za izgradnju poticajnog obiteljskog okruženja, za revitalizaciju područja pogođenih depopulacijom i za poticaj povratka hrvatskih iseljenika.

Za unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu osigurat će se 431 milijun eura, odnosno više od 60 posto proračuna Ministarstva.

Vlada će od ožujka iduće godine udvostručiti jednokratnu naknadu za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a povećava se i limit naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

Dosad zaposleni ili samozaposleni roditelji (u većini slučajeva majke koriste i roditeljski dopust) za tih drugih šest mjeseci roditeljskog, koji se može iskoristiti do djetetove 8. godine, nisu mogli mjesečno primati više od 995 eura, a od 2025. taj se limit diže na 3000 eura neto. To znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako se radi o plaći do 3000 eura.

To je za čak devet puta više od 2016. godine, naglasili su premijer i ministar.

Veće naknade i za roditelje blizanaca, troje ili više djece

Za roditelje blizanaca, troje ili više djece naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine djetetova života povećava se s 551 na 803 eura.

“Dakle, prema analizama, 97 posto žena koje su rodile primat će punu plaću, a naknadu u maksimalnom iznosu do 3000 eura moći će ostvarivati i očevi koji koriste pravo na dva mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta do osme godine života”, poručio je ministar.

Naglasio je da će povećanu naknadu primati i one majke koje u tom trenutku već budu na roditeljskom dopustu.

Produljuje se i trajanje očinskog dopusta

Raste i naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života s 485 na 971 euro, a od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.

“Primjer nekoga s neto plaćom od 2000 eura – Ministarstvo će isplatiti 971 euro, a poslodavac otprilike 1000, time će primanja gotovo neznatno pasti, a moći će provoditi dovoljno vremena sa svojim djetetom”, naveo je Šipić.

Vlada će produljiti i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Rastu naknade za bolovanje zbog djeteta ili komplikacija u trudnoći

Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života s 551 na 701 euro, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme odnosno na 503 eura za nepuno radno vrijeme.

Na 503 eura povećava se naknada za roditeljski dopust nezaposlenih roditelja.

Majke koje ne mogu raditi zbog komplikacija u trudnoći te one koje su na bolovanju radi njege bolesnog djeteta umjesto dosadašnjih 565 eura primat će od iduće godine 995 eura naknade.

Iduće godine, najavio je ministar, izradit će se i analiza Zakona o doplatku za djecu i pripremiti prijedlog novog zakona.

Zakladi Hrvatska za djecu osigurat će se 400.000 eura kao potpora obiteljima s više djece, s jednim roditeljem i obiteljima slabijeg imovinskog statusa, a vlada će u iznosu od 20 milijuna eura financirati projekte općina i gradova u kojima nema dovoljno vrtićkih kapaciteta.

Unapređuje se i e-Dječja kartica Mudrica, kojom će se ostvarivati veći popusti za javne usluge (muzeje, bazene, nacionalne parkove, kazališta…) – od 30 posto za obitelji s dvoje djece do 100 posto s petero i više djece.

Poticanje ostanka i povratka iseljenika

Za poticanje ostanka i povratka iseljenika, posebice na područja pogođena depopulacijom, osigurat će se 22 milijuna eura. Ministar Šipić najavio je program poticanja zapošljavanja u Sjevernoj, Panonskoj i Jadranskoj Hrvatskoj, zajmove za mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u depopuliranim područjima, potpore građanima za preseljenje u Hrvatsku ili u depopulirana područja radi zaposlenja, sufinanciranje organizacije prijevoza za potrebe migracija u potpomognutim područjima.

Povratak iseljenika poticat će se programima mjera u suradnji s HGK-om, HUP-om, HZZ-om, stipendiranjem učenja hrvatskog jezika…

“Krenuli smo prema putu koji je težak, zahtjevan, ali i hrabar, te poslali jasnu političku poruku da je demografija prioritet svih prioriteta”, poručio je ministar.

DP-ov ministar: Novac neće roditi djecu, ali će dobro doći obiteljima

DP-ov ministar Šipić smatra da je potrebno ojačati povjerenje u hrvatskom narodu, ne samo u pronatalitetne mjere već i u politiku općenito. Kao ključne elemente naveo je porezne olakšice, dostupno stanovanje te opću sigurnost.

“Ja često volim reći – novac neće roditi djecu, ali će dobro doći kao potpora obiteljima koje imaju i žele djecu. Financijski aspekt nije nužno ključan”, rekao je Šipić večeras u Dnevniku HRT-a.

Naveo je kako su jedan od glavnih uzroka pada nataliteta promjene u načinu života i odnosu prema obitelji. Dodao je i da nesigurnost u planiranju obitelji, zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju igra značajnu ulogu.

Plenković: Obitelj je nukleus hrvatskog društva

Premijer Plenković istaknuo je da je obitelj nukleus hrvatskog društva, da će vlada poduzeti sve da zaustavi ili barem uspori negativne trendove te da ih nastoji preokrenuti.

“Pitanje demografske revitalizacije možda je i najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskoga naroda”, naglasio je premijer dodavši da će mjerama unaprijediti demografsku sliku Hrvatske.

“Svjesni smo da nam je obitelj nukleus hrvatskog društva i želimo nizom mjera koje predlažemo i poduzimamo poboljšati položaj majki i očeva, a želimo i postići što širi društveni konsenzus o ovoj temi kako bismo kreirali pozitivno ozračje u društvu u kojem će biti poticajno ostati i graditi obitelj”, istaknuo je.

“Za to je potreban”, dodao je, “određen pomak u mentalitetu, u optimističnijem gledanju na društvo i naše zajedničke odgovornosti i budućnost, a mjere bi trebale biti poticajne i djelotvorne te poticati natalitet kao jedan oblik povećanja broja stanovnika te poticajne za povratak iseljenika”, rekao je.

Plenković: Treba nam u prosjeku 2.1 dijete na jednu ženu. To nema nitko u Europi

Plenković je pritom dao i kontekst koji “daje bolju sliku gdje se Hrvatska trenutno nalazi”, navevši da se broj ljudi na Zemlji upeterostručio od 1900. godine do danas (s 1.6 milijardi prije na današnje 8.2 milijarde).

Naveo je i da su 1900. godine dva od devet stanovnika svijeta bili Europljani, a danas je taj omjer pao na jedan od 13, prokomentiravši da je i najneupućenijem jasno da EU u odnosu na druge krajeve svijeta gubi stanovništvo, a to će sigurno imati refleksije i na njen globalni položaj.

U Hrvatskoj živi 3.9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. “To znači”, naveo je Plenković, “da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba.” U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba.

“Da bi se broj stanovnika održao, potrebno je imati u prosjeku 2.1 dijete na jednu ženu, što nitko nema u Europi”, upozorio je.

Posljednji put je stopa plodnosti u Hrvatskoj bila veća od 2.1 1967. godine, dodao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Najveću stopu fertiliteta u Europskoj uniji imaju Bugarska (1.76) i Rumunjska (1.71), a Hrvatska je u sredini (1.47), dok najmanju stopu imaju Malta (1.1) te Italija i Litva (1.2), piše Index.