Zbog rastućih tenzija i prijetnji na relaciji Rusija – NATO neke se europske zemlje pripremaju za izbijanje mogućeg šireg sukoba. Građane se na nimalo suptilne načine upozorava da živimo u nesigurnim vremenima te im se daju preporuke što bi trebali raditi u slučaju različitih opasnosti, od kojih je jedna i iznenadni vojni napad.
Primjerice, Njemačka razvija aplikaciju koja će pomoći ljudima da lociraju najbliži bunker u slučaju napada. Švedska je podijelila brošuru na 32 stranice pod nazivom “Ako dođe do krize ili rata”. Pola milijuna Finaca već je preuzelo vodič za pripravnost u hitnim slučajevima.
Norveška uprava za civilnu zaštitu također je podijelila sličnu knjižicu za 2,6 milijuna kućanstava u zemlji. Građanima se savjetuje da imaju zalihe hrane koja se neće pokvariti bar tjedan dana te da se opskrbe osnovnim lijekovima, uključujući tablete joda u slučaju nuklearnog incidenta, te da drže spremnu zalihu gotovine kod kuće.
Dnevniku se javio čitatelj iz Danske, koja je, kaže, svim građanima još krajem kolovoza poslala putem jedne državne digitalne pošte upute kako da spremni dočekaju kriznu situaciju ili rat. Kod krizne situacije podrazumijevaju se i ekstremne vremenske nepogode te kibernetički napadi koji mogu izazvati prekide u opskrbi.
“Spremite zalihe vode, deke, tablete joda…”
On je portalu poslao brošuru koju su dobili stanovnici Danske, a u kojoj se navodi kako bi svako domaćinstvo trebalo prvo osigurati zalihe vode, tri litre po osobi dnevno. Savjetuje im se i da osiguraju zalihe gotove hrane za tri dana (konzerve) te lijekove, među kojima se navode i tablete joda i kutija prve pomoći. Trebali bi imati i toaletni papir, svijeće, deke, baterije te određenu količinu novca, ali i kartice. Preporučuje se i radio na baterije kao sredstvo komunikacije ako nestane struje, interneta…
“Nakon čitanja prokomentirao sam sa svojom zaručnicom, koja je iz Ukrajine, kako stvaraju možda paniku bez razloga među građanima. No, onda je ona napomenula kako u Ukrajini isto nitko nije očekivao da će se dogoditi rat, a potom je zavladala panika jer su ga dočekali potpuno nespremni. Naš zaključak na kraju bio je da Danska stvarno, kao i uvijek, ništa ne prepušta slučaju”, rekao je naš sugovornik, koji posljednjih deset godina živi u drugom najvećem danskom gradu, Aarhusu.
Kako ima svoju tvrtku za čišćenje, ima i dobar uvid u danska kućanstva.
“Već nakon nekoliko dana od primitka uputa u slučaju rata ili krize primijetili smo da su mnogi već postupili po njima. U zalihama je bilo točno litara vode koliko je preporučeno po osobi, razne konzervirane hrane i ostalih potrepština. Od oko 80 kuća s kojima je dogovoreno čišćenje, za 15 kuća sigurno možemo potvrditi kako slijede upute. Osobno nisam radio zalihe isključivo zbog navedenih uputa, ali s obzirom na to da i inače kupujemo više od potrebnog, nakon brzog pregleda liste zaključili smo da imamo uglavnom svega dovoljno, pa sad to i održavamo”, pojasnio je naš čitatelj.
Razgovori o ratu s klijentima za njega su, kaže, neizbježna tema jer ima petero zaposlenika iz Ukrajine te se žele informirati o trenutačnoj situaciji. No, neka opća zabrinutost u danskom društvu se ne osjeti jer računaju da njihova zemlja ipak ništa ne prepušta slučaju, zaključuje za Dnevnik.
