U srijedu, 20. studenog 2024. u 12 sati u Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru bit će otvorena izložba posvećena 220 godina Gimnazije Vladimira Nazora.
Utemeljena je 26. studenoga 1804. godine, u vrijeme procvata zadarskog školstva. Najprije je nastava održavana na talijanskom jeziku da bi se od šk. god. 1897./1898. otvorila i gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom. Prekid rada škole dogodio se kad je
Rapalskim ugovorom Zadar pripao Italiji, a hrvatska je gimnazija, gotovo kompletno, s većinom profesora i učenika, nastavila s radom u Šibeniku. Gimnazija 11. ožujka 1945., ponovno u slobodnom Zadru, nastavlja svoj kontinuirani rad do današnjih dana.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Reformom školstva 1977./1978. godine gimnazije se u Hrvatskoj ukidaju, a gimnazija nastavlja svoje djelovanje u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje Juraj Baraković. Centar se službeno ukida 31. kolovoza 1992. godine i od tada se ponovo vraćaju gimnazije u sustav školstva u Republici Hrvatskoj.
Od njenog utemeljenja i u 220 godina dugoj povijesti, Gimnazija Vladimira Nazora iznjedrila je velik broj istaknutih znanstvenika, umjetnika, književnika i domoljuba. Neki od njih su: – u 19. stoljeću: dr. Juraj Pulić, prvi ravnatelj Hrvat, dr. Miho Klaić, prvi urednik Narodnog lista, Špiro Brusina, znanstvenik i erudit, Natko Nodilo, urednik Narodnog lista. – u 20. stoljeću: Vladimir Nazor, pjesnik i književnik, Milan Begović, književnik, Pavle i Maja Dešpalj, znameniti glazbenici, Igor Kuljerić, glazbenik i skladatelj, Ante Stamać, književnik i pjesnik, Ivo Mašina, hrvatski domoljub i mučenik, Nikola Bašić, arhitekt, Šime i Mihovil Fantela, sportaši te mnogi drugi zadarski, hrvatski i svjetski profesori, liječnici, arhitekti, pravnici, znanstvenici, sportaši, umjetnici, donosi Državni arhiv.
