Vlada će danas donijeti niz uredbi i propisa, među kojima se nalazi i Uredba o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi, kojom će se od 1. siječnja 2025. godine povratna naknada za plastičnu i limenu ambalažu povećati sa sedam na 10 centi.
Još je ranije Ministarstvo zaštite okoliša, ali i Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti najavio povećanje povratne naknade, s obzirom na to da je ona u Hrvatskoj bila najniža od svih zemalja Europske unije koje imaju ovakav princip prikupljanja reciklabilnog otpada.
Iako smo među prvima, još 2005. godine uspostavili sustav povratne naknade za ambalažu pića, ona se nominalno nikad nije mijenjala. Do 2023. godine je iznosila 50 lipa, a kasnije je preračunata u sedam centi.
‘Povratna naknada se plaća za jednokratnu ambalažu koja je namijenjena za pića i načinjena je od plastike, stakla, metala ili je višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom i volumena je jednog ili manjeg od tri litre’, stajalo je u prijedlogu Uredbe.
Nedovoljni rast?
Za usporedbu, u Danskoj se naknada kreće od 13 do 40 centi. Nizozemska ima jedinstvenu naknadu od 0,28 eura što je četiri puta više nego trenutno u Hrvatskoj. U Njemačkoj naknada po boci iznosi 25 centi. Stoga ne čudi da udruge za zaštitu okoliša smatraju da je naknada preniska.
Iz Zelene akcije su, zbog socioekonomskih kretanja, odnosno poskupljenja, još ranije tražili da naknada iznosi 15 centi po boci. Koliko je ovo važno pitanje govori i činjenica da je za povrat od jednog eura trenutno potrebno skupiti 14 boca, a da će donošenjem nove uredbe za jedan euro biti dovoljno 10 boca.
‘Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja. Stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj’, rekla je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije za Hinu.
Varijabilni sustav
Dodala je kako bi trebalo uspostaviti sustav u kojem bi naknade varirale do 50 centi ovisno o materijalu, veličini i mogućnostima recikliranja pojedine ambalaže. Trenutno je uredbom obuhvaćena samo plastična, limena i staklena ambalaža. Istaknula je da bi veća povratna naknada dovela do veće motivacije za povratom ambalaže, čime bi se ispunio cilj od 90 posto odvojeno prikupljenje ambalaže pića do 2030. godine.
Uredbom je propisan i obuhvat sustava povratne naknade za ambalažu od pića volumena do tri litre, ali ne i veću, te višeslojnu ambalažu. No, to bi se trebalo dogoditi tek u siječnju 2027. godine.
‘Smatramo da je taj rok predaleko, ali i da bi se povratna naknada trebala proširiti i na ostalu trodimenzionalnu ambalažu za tekuće jestive proizvode, poput pasirane rajčice ili octa’, poručila je Mileusnić iz Zelene akcije.
Propisano još naknada
Uredbom se propisuje i iznos naknade za gospodarenje koju su proizvođači proizvoda pakiranih u ambalažu dužni plaćati u Fond za zaštitu okoliša te odluka kojom će Fond prodavateljima i reciklažnim dvorištima nadoknađivati troškove obavljanja posla prikupljanja povratne ambalaže.
Postoji i izračun naknada za gospodarenje otpadom za ambalažu koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade. Tako jedinična naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda koja je izvan sustava povratne naknade iznosi 55 posto iznosa jedinične naknade za ambalažu drugog proizvoda u istoj ili sličnoj ambalaži.
Određuje se i da troškovi za obavljanje poslova u sustavu povratne naknade ostanu isti kao u postojećem sustavu za preuzimanje ambalaže putem aparata u iznosu od 0,02389 eura po komadu ambalaže i za ručno preuzimanje u iznosu od 0,00664 eura, piše tportal.
