U medijima se dosta piše o tome da bismo od siječnja trebali imati pravo na besplatan bankovni račun za primanje plaće, ali važno je naglasiti dvije stvari.
Prvo, to ne ide automatizmom, već morate umjesto redovnog tekućeg računa u banci otvoriti račun koji se zove osnovni račun, piše Toni Milun za Index.
Osnovni račun postoji već sedam godina
Drugo, osnovni račun postoji već sedam godina. Cijena za vođenje osnovnog računa trenutno je od 2 do 3 eura mjesečno, ovisno o banci, a nju su uključeni internet ili mobilno bankarstvo i 10 ili 20 transakcija. Još ako spadate u jednu od šest osjetljivih skupina potrošača, imate pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu za svega 20 centi mjesečno ili posve besplatno.
Dakle, već sedam godina postoje dvije vrste bankovnih računa na kojima smo mogli uštedjeti velike količine novca, ali mnogi to nisu znali. To su osnovni račun za sve građane i osnovni račun za osjetljivu skupinu. Iako u Hrvatskoj ima više od 4.5 milijuna otvorenih tekućih računa, na dan 31. 12. 2024. bilo je otvoreno svega 4939 osnovnih računa, od čega 2282 osnovna računa za osjetljivu skupinu. Te račune možete koristiti za primanje plaće, plaćanje računa, podizanje gotovine s bankomata, ugovaranje trajnih naloga, internet i mobilnog bankarstva, baš kao i redovni tekući račun koji imate.
Sedam banaka u Hrvatskoj, čija je ukupna imovina veća od otprilike dvije milijarde eura (15 milijardi kuna), obavezno je omogućiti građanima ugovaranje osnovnog računa. To su ZABA, PBZ, RBA, HPB, OTP, Addiko i Erste banka.
Ima i nedostataka
No, postoje i neki nedostaci. Prvi je to što osnovni račun nema mogućnost prekoračenja, tj. minusa. Drugi je to što se radi samo o eurskom računu i ako želite na njega polagati strane valute, poput američkih dolara ili britanskih funti, to nećete moći. Treći je da uz njega ne ide kreditna kartica i četvrti je da ne smijete imati otvoren dodatni tekući ili žiro račun u bilo kojoj drugoj banci.
Budući da stotine tisuća hrvatskih građana ne koriste prekoračenje, nakon što smo uveli euro, strane valute koristimo vrlo malo, a debitne kartice služe za plaćanja i preko interneta, možemo reći da je velikom broju građana isplativije otvoriti osnovni račun od redovnog tekućeg računa.
Htjeli smo provjeriti je li jednostavno otvoriti osnovni račun. Zato smo odlučili pomoći jednoj osobi koja je zbog zdravstvenih problema teško zapošljiva i spada u jednu od šest osjetljivih skupina, nazovimo je Ivana. Ivana je nezaposlena, pod ovrhom i prima socijalnu pomoć. Zato ima pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu koji se u njenoj banci naplaćuje 13 centi, umjesto 5 eura koliko je do tada plaćala svoj redovni tekući račun. Upoznali smo je s njenim pravima i Ivana se uputila u poslovnicu svoje banke.
Na njeno iznenađenje, nitko u banci nije znao ništa o toj vrsti računa. Ivana je pokušala otvoriti račun i u nekoliko drugih banaka, nosila je rješenje da pripada osjetljivoj skupini, ali je također nailazila na neznanje djelatnika. Zanimljivo je da je Ivana bankarima pokazivala na internetskim stranicama njihovih banaka tekstove o osnovnom računu.
Iako bi banke trebale dati odgovor u roku od 10 dana, Ivani je trebalo nekoliko odlazaka u banku, telefonskih poziva i mnogo upornosti da bi nakon više od mjesec dana ostvarila svoje pravo. Na kraju se upornost isplatila i njen tekući račun je prenamijenjen u osnovni račun tako da je na godišnjoj razini uštedjela gotovo 60 eura samo na bankovnim naknadama.
Budući da se u zadnje vrijeme dosta piše o osnovnom računu, odlučio sam prošlog tjedna provjeriti s bankama dvije stvari:
- Može li netko tko već ima tekući račun u banci otvoriti osnovni račun?
- Je li potrebno zatvoriti redovni tekući račun da bi se otvorilo osnovni ili može jednostavnije – da se tekući račun prenamijeni u osnovni?
Poslao sam službeni upit bankama, ali i osobno zvao službe za korisnike ili odlazio u poslovnice banaka i postavljao pitanja.
Iako su nam zakonski obavezni dati ispravnu informaciju, u većini banaka ili u službi za korisnike dobio sam netočne ili nepotpune odgovore poput:
- ako imate tekući račun, ne možete otvoriti osnovni (nije točno – može se zatvoriti redovni tekući i otvoriti osnovni račun ili prenamijeniti tekući u osnovni)
- ako imate tekući račun u nekoj banci, možete dodatno otvoriti osnovni račun (nije točno – uz osnovni ne možete imati dodatni tekući račun ni u jednoj drugoj banci)
- nisu nikad čuli za osnovni račun
- nisu sigurni pa će provjeriti
Prema službenim odgovorima banaka i Hrvatske udruge banaka, svi možemo otvoriti osnovni račun. Jedino su Addiko i OTP jasno odgovorile na drugo pitanje: ako već imate redovni tekući račun u njihovim bankama, ne trebate ga zatvarati, već ga samo prenamijenite u osnovni. Iz odgovora Hrvatske udruge banaka i ostalih banaka nije jasno možete li jednostavno svoj tekući račun prenamijeniti u osnovni ili ipak trebate prvo zatvoriti tekući i onda otvoriti novi, osnovni račun.
Isplati li se već danas otići u poslovnicu banke i zatražiti otvaranje osnovnog računa?
Budući da se spremaju zakonske izmjene, neki će pričekati siječanj da vide što im se više isplati. Znamo da će osnovni račun za sve građane biti besplatan, ali ne zna se hoće li i dalje uključivati mobilno ili internet bankarstvo, 10 ili 20 besplatnih transakcija mobilnim ili internetskim bankarstvom, neograničen broj podizanja novca s bankomata i slično.
Neki će građani ipak odlučiti već sad otvoriti osnovni račun jer će do siječnja uštedjeti u odnosu na plaćanje redovnog računa. Potom će ponovo u siječnju usporediti i vidjeti što im više odgovara.
Neki će iskoristiti priliku i provjeriti koje bankovne pakete plaćaju i koriste li zaista sve usluge uključene u paket. Svakako savjetujemo da prije ikakve izmjene provjerite je li u vašoj banci trenutno osnovni račun povoljniji od redovnog.
Da bi građani zaista imali dobrobiti od novog zakona, u njemu bi trebalo pisati da se otvaranje osnovnog računa može postići jednostavnom prenamjenom redovnog tekućeg računa u osnovni račun. Ne bi bilo dobro da neke banke odluče da otvaranje osnovnog računa znači zatvaranje postojećeg redovnog tekućeg računa. Ta bi procedura mogla odbiti građane koji npr. primaju socijalnu pomoć iz više izvora jer bi onda svakome trebali javljati novi broj računa.
Evo još jedan prijedlog donositeljima zakona: nakon što se donese nova verzija zakona, javite izmjene institucijama i udrugama koje se brinu za osjetljive skupine, poput HZZ-a i ostalih. Time ćete pomoći da prave informacije stignu do onih kojima su najpotrebnije.
Provjerite imate li pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu potrošača uz nisku naknadu do 20 centi mjesečno.
Osjetljivu skupinu potrošača čine korisnici sljedećih prava:
- zajamčene minimalne naknade
- naknade za osobne potrebe korisnika smještaja
- naknade za redovito studiranje
- osobne invalidnine
- doplatak za pomoć i njegu
- naknade do zaposlenja.
Ako koristite neko od ovih prava, i vi možete otići u jednu od sedam navedenih banaka i zatražiti otvaranje osnovnog računa za osjetljivu skupinu potrošača. Naknada za vođenje računa je do 20 centi mjesečno ili je nema.
Osnovni račun za osjetljivu skupinu potrošača možete dobiti ako priložite dokumentaciju kojom dokazujete da pripadate zaštićenoj skupini potrošača.
Najvažnije je priložiti dokument kojim potvrđujete da primate naknadu, npr. od HZZ-a.
Provjerio sam stanje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i na dan pisanja članka u Hrvatskoj je preko 20 tisuća ljudi koji primaju naknadu i imaju pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu.
Razgovarao sam s nekoliko ljudi koji su posljednjih godina barem kratak period bili prijavljeni na burzi i rekli su mi da im nitko nije spomenuo ovo pravo. Jednoj je osobi banka u tom periodu ukinula pravo na osobnog bankara, ukinut joj je i minus jer je ostala bez redovnih primanja, ali su joj i dalje tekući račun naplaćivali nekoliko eura, tada pedesetak kuna mjesečno. Nitko joj nije rekao da ima pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu potrošača.
