Od 1. prosinca klimatološki počinje zima, dok astronomski ona kreće tri tjedna kasnije, 21. prosinca, kad je i najmanje dnevnog svjetla u godini – u Hrvatskoj ga na taj dan imamo između 8,5 i 9 sati. Najmanje ga je na sjeveru, u Međimurju, a najviše na jugu u Dalmaciji.
Sve je više blagih zima i tome je tako zbog klimatskih promjena. Posljednju prosječnu ili normalnu imali smo prije osam godina, što znači da današnji osnovnoškolci imaju potpuno drugačiji dojam zime od nas starijih, objasnio je meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić.
Ako pogledamo posljednjih 30 godina, bilo je 15 toplih, 13 prosječnih i samo dvije hladne zime. Ako pak uzmemo posljednjih 20 godina, bilo je 12 toplih i osam prosječnih. Još je zanimljivije ako pogledamo posljednjih 10 godina. Bilo je čak devet toplih i samo jedna prosječna zima pa je trend zagrijavanja evidentan.
Kakvo ćemo vrijeme imati u Europi tijekom zime ovisi o više različitih faktora. Neki od njih su zbivanja nad Altantikom – kolika je temperatura površine oceana i kakva će biti raspodjela tlaka zraka. Zatim, važan je snježni pokrivač u Sibiru tijekom jeseni, osobito u listopadu. Više snijega tamo povezano je s hladnijim prodorima krajem zime.
Na vrijeme u Europi utječe i El Niño, poremećaj koji se javlja u dalekom Pacifiku. Ipak, njegov je utjecaj vrlo slab, baš zbog udaljenosti. Ove zime taj je poremećaj u svojoj negativnoj, hladnoj fazi koja se još naziva La Niña. Na kraju krajeva, velik je utjecaj i klimatskih promjena koje u prosjeku dižu temperaturu i mijenjaju cirkulaciju atmosfere.
Kad se sve to uzme u obzir, ove će zime sjever Europe vjerojatno biti hladniji od prosjeka, a jug topliji, ali uz povećanu mogućnost za kraće hladne prodore. Između sjevera i juga, zbog češćeg sudaranja hladnog i vlažnog zraka, moguće je više snijega nego inače. I naposljetku, Velika Britanija, Irska, dio Francuske te Beneluksa, mogli bi imati više oluja koje će s jakim vjetrom stizati s Atlantika.
Zima u Hrvatskoj
U Hrvatskoj će tako zima u globalu biti toplija od prosjeka, ali vjerojatno hladnija nego prošla, a moguće i hladnija nego prošlih pet. Jači prodori hladnog zraka najizgledniji su u siječnju, osobito u njegovoj drugoj polovici. Uz to, zima će vjerojatno biti vlažnija, to jest bogatija oborinom, ponajprije na obali.
Prosinac će početi relativno normalnom temperaturom, no u drugoj polovini raste mogućnost za zatopljenje. Tako ćemo vjerojatno, u velikom dijelu Hrvatske, proći bez snijega za Božić, što je uobičajena situacija. U Zagrebu smo ga imali svega osam puta u posljednjih 40 godina, a posljednji put 2007. Uz to, prosinac će na obali biti kišovitiji.
Siječanj bi zatim mogao pokazati drugo lice. Vjerojatno će biti najhladniji mjesec ove zime, kao što često i bude. Moguća su tri do četiri hladna prodora koja bi donijela kraće epizode bure i snijega, a barem jedan od tih prodora mogao bi biti jače izražen. Veća vjerojatnost za to je u drugoj polovini mjeseca. Uz to, u siječnju će, na Jadranu pasti manje kiše.
I u veljači će biti još ponekog hladnog prodora, ali generalno sve češće uz toplija razdoblja. I mogao bi to biti jedan promjenjiv mjesec – uz izmjenu sunca, kiše i snijega.
U svakom slučaju, pred nama je, u prosjeku, ponovno blaga zima. Češća će biti topla nego hladna razdoblja. Ipak, vjerojatno će biti hladnije nego prošle zime, uz više prodora sa sjevera, osobito u siječnju, ali daleko je to od nekih prijašnjih zima kojih se sjećaju naši roditelji, bake i djedovi, piše tportal.
