Uskoro nitko u Hrvatskoj neće imati plaću manju od 750 eura, no i to će biti dovoljno tek za preživjeti

Od prvog siječnja raste minimalac. Minimalna plaća iznosit će 970 eura bruto, što znači povišicu od otprilike osamdeset eura.

Objavio je to u Saboru premijer Andrej Plenković te najavio i rast prosječnih plaća. No ako se pita oporbu, sve je to – čak i ako se ostvari – premalo. Prvo izvješće o radu Vlade u novom mandatu i odmah velike najave što se želi do njegova kraja, a što već od iduće godine.

“I zato je naš cilj da nam prosječna netoplaća do kraja mandata bude 1600 eura. Mi smo danas na sjednici užeg kabineta raspravili i odlučili da minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine bude 970 eura, da se poveća za 130 eura”, rekao je Plenković.

A kada se taj bruto pretvori u neto, nitko u hrvatskoj nakon poreza i prireza ne bi trebao imati plaću manju od 750 eura – danas ta brojka iznosi oko 670 eura, pa će oni s najnižim plaćama i najmanje olakšica imati osamdesetak eura više mjesečno. Ali iako raste, građani poručuju da se prosječnom plaćom pokrije samo jedno.

“Platiti račune, režije i to je to. Samo će osnove pokriti”, rekla je Petra iz Splita.

Sindikati će priznati da plaće zaista rastu, no upozoravaju da je stopa inflacije posljednjih godina bila neusporedivo snažnija. Najsnažnije to osjete najsiromašniji, koji najviše troše na ono najskuplje – hranu.

“Nije dovoljno govoriti samo o tome koliko je u postotku nešto raslo jer nije isto rastu li manji ili veći iznosi. Minimalna plaća apsolutno je premala i nedostatna za život. Trebalo je imati hrabrosti i neovisno o kukanju poslodavaca. Tu minimalnu plaću trebalo je dignuti sasvim sigurno iznad tisuću eura”, rekao je Krešimir Sever.

Očekivano, perspektiva poslodavaca radikalno je drukčija.

“U nadolazećem razdoblju stope inflacije bit će puno niže, one će se u 2025. približiti prosjeku godine na oko dva posto. To znači da je pogoršanje realne kupovne moći građana, čemu smo svjedočili svih ovih godina iza nas”, rekao je Hrvoje Stojić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

No i oporba kaže da su brojke varljive: statistika je jedno, a kupovna moć građana sasvim drugo.

“I zapamtite dvije ključne stvari: prvo, da vam je Plenković kroz poreze i namete uzeo puno više nego što vam je dao. Državna blagajna je puna, a on vraća mrvice. Drugo je da su nas gotovo svi prestigli, na začelju smo”, rekao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

S time se vladajući sigurno ne bi složili, no na kraju dana jedino je važno slažu li se s time novčanici građana u Hrvatskoj ili ne, piše Dnevnik.