023.hr
Meta potvrdila: WhatsApp uvodi oglase za tri milijarde korisnika – stiže velika promjena u najpopularniju aplikaciju za poruke
Posjetili smo najveću plantažu trešanja u Europi, nalazi se u Ninskim Stanovima i prava je voćna bajka!
Krenula vakcinacija lisica; Nemojte dirati ove kolačiće ako naiđete na njih!
PLIVAČKI KLUB ZADAR Brončana odličja za Lorenu i Loretu Vuković, Emanuelu Kurtin i žensku štafetu u Splitu
BROJNE DOJAVE Nasukala se jahta na otočiću Brguljski, kod Ošljaka brodica, na Istu jedrilica, prevrnuo se gumenjak s dvije osobe
FOTO Djelatnici zadarskih Nasada na terenu raščišćavaju posljedice nevremena
Mladi zapovjednik tonućeg broda ostao posljednji brojati jesu li svi evakuirani; Bilaver: “Predložit ću ga za sve moguće nagrade!”
Agencija za istraživanje nesreća obavlja očevid katamarana “Melita”, nakon toga odluka o istrazi
OBITELJ NA MORE, A PAS NA ULICU Ako ste ih voljeli zimi, nemojte ih izdati ljeti!
Taekwondo klub Plovanija bio domaćin 6. Zadar Opena, postigli odlične rezultate
  • Naslovnica
  • Najnovije
  • Vijesti
  • Zadar
  • Županija
  • Sport
  • Vrijeme
  • Podcast
  • Galerije
  • Kultura
  • Show
  • Lifestyle
  • Sci-tech
  • Promo
Promijeni veličinu slovaAa
023.hr023.hr
Najnovije objavljeno
VIJESTI
Zadar
ŽUPANIJA
SPORT
VRIJEME
PODCAST
GALERIJE
KULTURA
SHOW
LIFESTYLE
SCI-TECH
PROMO OBJAVE

Imate vijest koju želite dojaviti?

Želite li se oglasiti na našem portalu?

SVA PRAVA PRIDRŽANA © 2023. QUANTUM MEDIA
Zadar

Preko polovice gradova bilježi rast broja stanovnika, a najviše Nin i Zadar

Autor: 023.hr
Objavljeno: 29. listopada 2024.
Vrijeme čitanja: oko 8 min
Matija Lipar
Podijeli
- SADRŽAJ POČINJE NAKON OGLASA -

Unatoč uvriježenoj suprotnoj slici, nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazuju kako je preko polovice hrvatskih gradova, njih 67, prošle godine imalo više stanovnika nego u 2022. Usporedimo li spomenute brojke s lanjskima, uočljiv je značajan pozitivan pomak. U 2022. su tek 42 grada brojila više stanovnika nego u 2021., a manje je stanovnika živjelo u čak 86 hrvatskih gradova. U odnosu na 2011. slika je međutim i nadalje porazna i bolna – u plusu je bilo samo 17 gradskih središta, u minusu njih 111. Najveći postotni porast broja stanovnika u 2023. godini u odnosu na 2022. imao je Nin, a najveći nominalni porast susjedni i nedaleki- Zadar. Usporedimo li pak broj stanovnika u 2023. u odnosu na 2011. najveći postotni plus bilježi Krk, dok je Solin imao najviši nominalni porast, piše portal Gradonačelnik.

Prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom 2023. RH je imala 3.859.686 stanovnika, 1.990.202 žene i 1.869.484 muškaraca. U odnosu na 2022. broj stanovnika godinu iza povećao se za 4.045 ili 0,1 posto, što opet daje suprotan pozitivan predznak u odnosu na lani kada smo u odnosu na preklani imali negativan trend, tj. manje 0.6 posto, ili 23.340 osoba.

Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su nekako očekivano sada već ustaljeno zagrebačka regija i priobalna područja, naročito istarska i zadarska, ali i splitsko-dalmatinska, dok je najveći pad nažalost imala slavonska ravnica. U 2023. nastavilo se i kontinuirano starenje stanovništva, pa je prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46, 1 godina), što nas svrstava među najstarije nacije kontinenta.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Kad se usporede podaci o ukupnom broju stanovništva u RH sredinom 2023. s podacima procjene stanovništva krajem 2022. (3.855.641), vidljiv je minimalni porast broja stanovnika (0,99 posto). Ovaj pozitivni trend rezultat je ponajviše migracijskih kretanja i doseljavanja radne snage, ponajprije s istoka (BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Albanija, ali i Azija- Filipini, Nepal…, naravno i ratom zahvaćena Ukrajina), uglavnom u uslužnim, građevinskim i nekim drugim pomoćnim djelatnostima. Nastavi li se taj ulazni ubrzani trend nadalje, sličan rezultat možemo očekivati u idućim godinama.

S druge strane, manji broj stanovnika u određenim sredinama, napose sjeveroistoka RH, rezultat je ponajprije sve većeg iseljavanja mladih u minulih desetljeće ili dva, a onda je to i prilično usko vezano za manji prirodni prirast. No, ima i sredina – uglavnom gospodarski razvijenijih i financijski potentnijih –  gdje proteklih nekoliko godina kontinuirano raste broj stanovnika. Riječ je redom o primorskim i naseljima iz ZG prstena, a kao iznimke među prvih 30 po rastu broja stanovnika su još Varaždin, Čakovec, Križevci, pa i Gospić…

Grad Nin imao je u 2023. u odnosu na 2022. godinu najveći postotni porast stanovnika, kako procjena Zavoda pokazuje, za +8,58 posto (+240 osoba), a slijedili su Novalja (+5,94 posto), Vodice (+4,50 posto), Poreč (+3,73 posto), Biograd na Moru (+3,49 posto), Rovinj (+3,32 posto), Makarska(+2,99 posto), Novigrad (+2,88 posto), Stari Grad (+2,77 posto) i Vis (+2,76 posto povećanja). U Top 10 se smjestilo 10 priobalnih gradova (3 otočna)! U Top 20 čak je 17 priobalnih središta i 3 iz Zagrebačke županije (Sveta Nedelja, Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina), a posebno zanimljiv je podataka kako je poziciju u tom širem vrhu zauzelo čak 7 gradova na našim otocima (Novalja, Stari Grad, Vis, Hvar, Krk, Pag, Supetar). Porast iznad 5 posto stanovništva imala su 2 grada, iznad 2 posto- 16, iznad 1 posto- njih 37. Negativan trend iznad 2 posto bilježilo je lani u odnosu na preklani- 6 hrvatskih gradova…

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Portal gradonacelnik.hr

Prema nominalnom rastu 2022-2023.- listu drugu godinu uzastopno predvodi Grad Zadar, broj stanovnika je tamo  porastao za + 1.279 (uz povećanje skoro dvostruko veće nego ono 2022. prema 2021. kada je iznosilo +658). U  Velikoj Gorici porast je iznosio +1.025, u Puli +753, u Kaštelima + 707… U Top 10 su i: Poreč, Sveta Nedelja, Rovinj, Dugo Selo, Slavonski Brod i Makarska, od +404 do +629 porasta stanovništva. Preko 1.000 stanovnika više nego godinu ranije imala su 2 grada, između +500 i +1.000 stanovnika brojila su u evidenciji prebivališta- 3 grada, od 100 do 500 stanovnika više-  29 gradova. ‘Minus’ se s druge strane kretao najčešće od 10 do 100 stanovnika manjka, a kod 22 grada i  iznad -100 stanovnika (ca).

Portal gradonacelnik.hr

U odnosu na 2011. godinu najveći je postotni porast stanovnika, pokazuju procjene, kao i lani imao Grad Krk, za +12,77 posto (u 2022.- +10,00), a za njim:  Nin (+10,71 posto), Novalja (+10,59 posto), Supetar (+10,14 posto), Sveta Nedelja (+6,97 posto), Solin (+6,95 posto), Dugo Selo (+6,65 posto), Biograd na Moru (+5,96 posto), Vis (+5,79 posto) i Stari Grad (+5,43 posto povećanja). Porast iznad 10 posto imalo je 5 gradova, iznad 5 posto- 10, između 1 i 5 posto- 5 gradova. I površan pogled na tablicu daje nam tu otužan dojam. I otkriva katastrofalan rezultat. U samo 17 gradova izbrojalo se u 2023. više stanovnika nego u 2011., dok je negativan omjer – najviše od -10 do -20 posto (53)- u istom intervalu iskazao – 121 grad…

Portal gradonacelnik.hr

Najveći rast gledano u apsolutnim brojkama bilježi – opet kao i prošle godine Grad Solin koji je u proteklih 12 godina narastao za iznad 1.500 stanovnika (1.644), nakon njega Sveta Nedelja (+1.259) i Dugo Selo (+1.161). U Top 10 su: Krk (+802), Poreč (+792), Čakovec (+627), Samobor (+580), Supetar (+413), Novalja (+388) i Biograd na Moru (+332). Preko tisuću stanovnika više u 2023. nego u 2011. imala su 3 grada, između 500 i 1.000 stanovnika više-4, a od +100 do +500 brojilo je u evidenciji prebivališta- deset gradova. Minus se nasuprot tome kretao najčešće od 1.000 do 4.000 stanovnika manjka (50), a kod osam gradova ‘minus’ je išao preko 5.000.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
Portal gradonacelnik.hr

Promatramo li 5 najvećih hrvatskih gradova, kada uspoređujemo 2022. i 2023., prema postotnom trendu najbolje je stajao 22. Zadar (+1,79 posto), potom 57. Zagreb (+0,46 posto), 69. Split (+0,04), 71. Osijek (-0,08 posto), 81. Rijeka (-0,39 posto), prema nominalnom trendu: 1. Zadar (+1.279), 93. Split (-65), 96. Osijek (-74), 127. Rijeka (-416),  tu nismo uračunali Zagreb koji bi inače u tom izračunu držao lidersku poziciju (1.), s +3.498 stanovnika. U usporedbi 2011. i 2022. prema postotnom porastu, ustvari ‘minusu’, najbolje – ukoliko se to može tako kazati- stoji 22. Zagreb (-2,27 posto), pa 29. Zadar (-3,13 posto), 62. Split (-10,76 posto), 67. Osijek (-11,64 posto), 94. Rijeka (-17,46 posto), po nominalnom trendu: 101. Zadar (-2.346), 125. Osijek (-12.576), 126. Zagreb (-17.895), 127. Split (-19.159), 128. Rijeka (-22.461 stanovnika), piše portal Gradonačelnik.

- PRIMAJTE VIJESTI I PUTEM NAŠIH KANALA -
Ad imageAd image
Ad imageAd image
@023.zadar

Oznake:popis stanovništvastanovnicistanovništvo
- OGLAS -
- OGLAS -

Možda vam se sviđa i ovo...

Zadar

FOTO Djelatnici zadarskih Nasada na terenu raščišćavaju posljedice nevremena

Zadar

Mladi zapovjednik tonućeg broda ostao posljednji brojati jesu li svi evakuirani; Bilaver: “Predložit ću ga za sve moguće nagrade!”

Zadar

Agencija za istraživanje nesreća obavlja očevid katamarana “Melita”, nakon toga odluka o istrazi

Zadar

ISKUSTVO S “MELITE” “U jednom trenu se baš osjetio taj ogromni udarac, cijeli brod se zaljuljao i odmah je bilo jasno da je brod pukao”

Zadar

Jadrolinija ponosna na brzu reakciju posade trajekta “Jadran” koji je preuzeo putnike s “Melite”

Zadar

Na novoj Medicinskoj školi nije odletio krov jer nije ni bio postavljen, letjeli komadi lima

Zadar

VIDEO Drama na moru; Zbog nevremena katamaran Melita počeo tonuti, spašeno 38 putnika i 5 članova posade!

Zadar

VIDEO Zanimljiv meteorološki fenomen iznad Zadra: kiša svuda okolo, a iznad grada – savršeni krug suhoće

- OGLAS -
023.hr

Pojedine rubrike ovog portala mogu donositi sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina.
Nakladnik: Quantum media d.o.o. // Impressum // Email: [email protected] // WhatsApp: 091/6666-888
Korisne poveznice: Zahtjev za brisanjem // Uvjeti korištenja // Dojava vijesti // Pravilnik nagradnih natječaja
Oglašavanje: Upoznajte se s mogućnostima oglašavanja na ovoj poveznici, ili nazovite 023/777-900

Družimo se i na ovim mrežama

Sva prava pridržana © 2024. Quantum media d.o.o.
Dobrodošli natrag!

Prijavite se u svoj račun

Username or Email Address
Password

Izgubljena lozinka