Foto: Matija Lipar
Vijesti

Počelo je s kilom kruha od 800 grama, a kupci su sve skužili tek kad je uzelo maha na svim proizvodima

023.hr redakcija

Davno je bilo pa mnogi više i ne pamte trenutak kada je kilogram kruha (“Veliki bijeli, molim.”) obnoć u tranziciji izgubio 200 grama postavši “kilom kruha” od 800 grama.

Na sličan je način i tabla čokolade od 100 grama najprije mađioničarski pala na 90, pa na danas standardnih 80 grama, piše N1.

Pravi mađioničarski trik proizvođača bio je u tome što su svi ti deseci grama i mililitara neprimjetno nestajali.

Za štrucu “velikog bijelog” još dugo se govorilo “kilogram kruha” iako je težio 800 pa i 750 grama, a čokoladice su ostale istih dimenzija u dužini i širini, jedino su gubile na visini, odnosno debljini, bivajući sve tanjima.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Nemali je i broj pekarnica u kojima se danas burek s mesom ili sirom kupuje po istoj ili višoj cijeni nego prije nekoliko mjeseci, a već se pod prstima osjeti da je tanji nego prije.

“Odličan burek, ali fali mu par kora”
“Godinama kupujem burek tu u jednoj kvartovskoj pekari. Odličan je, ne bih ga inače jeo sve te godine. Al’ u zadnje vrijeme primjećujem da mu fali par kora, a s njima i mesa ili sira. A poskupio je s dva na dva i pol eura! Pitam prodavačicu zašto je tako, a ona kaže da ne zna, da ne peče ona burek nego samo prodaje”, požalio nam se nedavno Zagrepčanin Matija s Trešnjevke.

Fenomen ima i stručni naziv – šrinkflacija – preuzet iz engleskog jezika koji ga je skovao od riječi “shrink” (skupljanje, smanjivanje) i svima poznate “inflacije”. Njime se opisuje nepoštena praksa onih proizvođača i trgovaca koji smanjuju veličinu ili količinu nekog artikla ne smanjujući ili tek neznatno smanjujući njegovu ambalažu, a istodobno zadržavajući (ili čak dižući) cijenu koju je taj artikl imao dok je bio veće mase ili zapremnine.

N1/Katalozi.net

Nepoštena praksa, ali ne i nelegalna

Takva praksa je nepoštena jer cilja na lakovjernost i neinformiranost kupaca, ali nije nezakonita. Sve dok na pakiranju proizvoda piše kolika mu je težina ili zapremnina – a na svima piše – legalno je. Druga je stvar što su težine i zapremnine u pravilu otisnute na poleđinama proizvoda, često sitnim brojkama, na koje mnogi kupci ne obraćaju pažnju.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

“Sjećam se kada se prije 15 ili više godina pojavila prva mliječna čokolada koja nije bila od 100, nego od 90 grama. Sada su većinom od 80 grama, a našla sam neke i od 70 grama. Ljudi to nisu kužili jer je ambalaža ostala jednaka, samo je čokolada bila tanja. Danas je to uzelo maha. Tako sada i većina tjestenine u trgovinama nije više od 500, nego od 400 grama, ali u ambalaži koja je iste veličine kao prije”, govori nam Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).

N1/Katalozi.net

Smanji se gramaža, ne i ambalaža

Nedavno smo, želeći na najbanalniji način detektirati inflaciju zavirili u kataloge nekih domaćih tragovačkih lanaca prije pet godina te usporedili tadašnje cijene 15 artikala s današnjima. Od tih 15 artikala čak četiri danas imaju manju gramažu i višu cijenu. Mimo njih, uočili smo još desetak artikala kojima se smanjila gramaža, ali ne i ambalaža.

Predsjednica HUZP-a kaže da se toj udruzi inače javlja jako puno potrošača s raznim primjedbama, ali da je malo pritužbi na primjere šrinkflacije. S druge strane, spominje primjer iz Austrije gdje je tamošnji savez potrošača tužio Manner, čuvenog austrijskog proizvođača keksa i čokolade, jer su svojim popularnim napolitankama smanjili masu zadržavši iste dimenzije njihovog pakiranja.

N1/Katalozi.net

“Sve piše na proizvodima, ali većina to ne čita”

“Tamošnji je sud donio odluku da je to zavaravanje potrošača i da se, ako to više nije 500 nego 300 grama napolitanki, ambalaža mora smanjiti. Kod nas zasad nije bilo takvih tužbi, ali ne vjerujem da bi puno i vrijedilo dizati ih uz sudove kakve imamo”, smatra Knežević.

Osim na šrinkflaciju, ona upozorava i na srodni fenomen – skimpflaciju, odnosno smanjenje kvalitete proizvoda uz zadržavanje iste cijene.

“Primjerice, manje je kakaa, oraha, badema ili lješnjaka u čokoladi, a cijena je ista ili veća. Sve to piše na proizvodima, doduše malim slovima, ali većina kupaca na to ne obraća pažnju”, napominje za N1.

cijene · pakiranja

Sve bitno iz Zadra i okolice u dnevnom pregledu

Prijavite se na 023.hr newsletter i redovito primajte selekciju najvažnijih vijesti u svoj inbox.

Please wait...

Hvala na prijavi! Uskoro stiže prvi Newsletter.

ŠTO BANKE VIŠE NE SMIJU

Od petka nova pravila za kredite: banka vam više neće moći sama povećati minus, a nestaju i naknade za obradu stambenih kredita

App
SEZONA ZAPOŠLJAVANJA U ZELENILU

Velika potražnja za vrtlarima u Hrvatskoj; Otvoreno je stotinjak radnih mjesta, pogledajte iznose plaća!

HRVATSKA NA EUROPSKOM DNU

Porazne brojke domaćeg mljekarstva; Proizvodimo tek 39 posto svojih potreba, najviše uvozimo iz Mađarske

KOMEMORACIJA U SRCU EUROPE

Svetom misom u Europskom parlamentu u Bruxellesu obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

STRAŠNA PROMETNA NESREĆA

Tragedija na putu za Škabrnju: troje poginulih u stravičnom sudaru dva kamiona i dva auta

PRODULJENJE BEZ PROCJENE ŠTETE

Prijatelji životinja: Jadransko more plaća cijenu još dviju godina koćarenja?